Kancelarkino ‘kockanje’ s prihvatanjem migranata se isplatilo

'The Guardian': Izbjegličke priče o uspjehu vraćaju optimizam za Angelu Merkel (Reuters)
'The Guardian': Izbjegličke priče o uspjehu vraćaju optimizam za Angelu Merkel (Reuters)

Odluka koju je njemačka kancelarka Angela Merkel donijela prije nekoliko godina da dozvoli ilegalnim migrantima ulazak u svoju zemlju bila je kockanje, ali se isplatilo, piše britanski list The Guardian.

Kad se prije pet godina povećao broj imigranata koji su prelazili u Evropu, navodi list, Merkel je izjavila čuvenu rečenicu: “Uspjet ćemo”, dok su njeni kritičari ovakvu odluku smatrali “ogromnom greškom”, no dokazala je da je u pravu.

The Guardian u članku direktora svog ureda u Berlinu Philipa Oltermanna donosi priču o Mohammadu Hallaku, izbjeglici iz Sirije koji je postigao veliki uspjeh nakon što je dobio azil u Njemačkoj.

Novine su uspjeh 21-godišnjeg Sirijca koji dolazi iz Alepa pripisale sposobnosti mladića da u kratkom vremenskom periodu savlada njemački jezik. Sada studira informatiku na Univerzitetu Westphalia za primjenjene nauke, a gaji težnje da postane IT poduzetnik.

Peta zemlja po broju primljenih izbjeglica

Međutim, The Guardian smatra da Hallak, izuzetno motivirani student, ne predstavlja svih 1,7 miliona ljudi koji su podnijeli zahtjev za azil u Njemačkoj između 2015. i 2019. godine, a taj broj stavlja Njemačku na peto mjesto na listi zemalja s najvećom populacijom izbjeglica na svijetu.

Prema članku, više od 10.000 ljudi koji su došli u Njemačku kao izbjeglice od 2015. godine savladali su jezik te zemlje dovoljno da mogu ući na njene univerzitete. Više od polovice onih koji su došli rade i plaćaju poreze.

Priče o uspjehu izbjeglica, poput one čiji je junak Hallak, vraćaju optimizam kancelarke Merkel, koji je izrazila u svojoj poznatoj rečenici izgovorenoj prije pet godina, na vrhuncu jedne od najburnijih godina u novijoj evropskoj historiji. Ta rečenica ju je, smatra autor, zamalo koštala pozicije, a i sama se djelimično od nje povukla.

Njemačka je jaka zemlja

“Jednostavno rečeno, Njemačka je jaka zemlja”, izjavila je Merkel na konferenciji za novinare u Berlinu 31. augusta 2015. godine, pokušavajući odagnati strah zbog povećanja priliva ilegalnih imigranata u njezinu zemlju, većinom iz Sirije, Iraka i Afganistana.

Prema The Guardianu, kancelarkin izraz “Uspjet ćemo to” postao je nezaboravan i citiran je po raznim kuloarima njene zemlje. Pojedini su te riječi smatrali optimističnom porukom, koja je potaknula milione drugih imigranata da riskiraju i krenu u opasnu pustolovinu preko Mediterana kako bi prešli u Evropu.

U reakciji, u kojoj nije nedostajalo gorkog cinizma, krajnje desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) otkrila je populističku priliku u riječima Merkel “Uspjet ćemo to”, tvrdeći da je kancelarka stvarno mislila tražiti od njemačkog naroda da se nosi s visokom razinom kriminala, terorizma i nereda.

‘Uspjet ćemo to’

Do 2017. godine prevladavalo je mišljenje da će čuvene riječi “Uspjet ćemo to” (Wir schaffen das) biti propast za Merkel. Čak je i američki predsjednik Donald Trump nazvao to “katastrofalnom greškom” u januaru te godine.

U intervjuu za američki kanal Fox News, bivši čelnik Stranke nezavisnosti Velike Britanije Nigel Farage opisao je postupke Merkel u vezi s izbjegličkim pitanjem kao “najgoru odluku koju je evropski čelnik donio u modernoj povijesti”, dodajući da je njemačka kancelarka “završila”.

No, The Guardian to vidi drugačije u članku svog šefa ureda u Berlinu. Prema ovom listu, Merkel danas sjedi na vrhu najveće ekonomije u Evropi, a njena se popularnost vratila na nivo na kojem je bila 2015. godine. Ispitivanja javnog mnjenja potaknula su povjerenje u njenu stranku (Kršćansko-demokratsku uniju – CDU) na rekordne nivoe, zahvaljujući načinu na koji se bavila pandemijom novog korona virusa.

Zaustavljanje ‘terorističkih’ operacija

Prema The Guardianu, posljednjih godina se bauk “džihadističkog terorizma” povukao, iako su se neki bojali da će izbjeglička kriza najaviti njegov dolazak u srce centralne Evrope. Nakon niza od sedam napada 2016. godine, u Njemačkoj nisu zabilježeni dalji napadi ovakve vrste u posljednje tri godine.

List tvrdi da su ovih sedam napada bili “islamistički motivirani”, a kulminirali su kada je vozač kamiona upao na božićni sajam u Belinu u decembru te godine.

Stopa kriminaliteta u Njemačkoj počela se smanjivati 2017. godine, nakon što je zabilježen rekordan porast krivičnih dijela zabilježenih u periodu između 2014. i 2016. godine, prema njemačkom Saveznom uredu za kriminalističke istrage, koji je takav trend u to vrijeme povezivao s prilivom imigranata u zemlju.

The Guardian na kraju izvještaja citira riječi Katarine Niewiedzial, službenice za integraciju imigranata, koja je rekla da je Njemačka “uspjela riješiti stvar”, opisujući to kao “uspješnu priču, čak i ako još uvijek niko nema dovoljno samopouzdanja da to kaže”.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO