Trump protiv Bidena – šta ako niko ne pobijedi na izbornom kolegiju
Američki portal The National Interest postavlja pitanje do čega će dovesti predsjednička utrka u Sjedinjenim Američkim Državama u slučaju da demokratski kandidat Joe Biden i aktuelni predsjednik Donald Trump ne riješe borbu u svoju korist na izbornom kolegiju (Electoral College).
Izborni kolegij u američkom političkom sistemu je ustavno izborno tijelo koje se sastoji od 538 izbornika koji predstavljaju 50 država, a izvršava zadatak izbora predsjednika i potpredsjednika države nakon završetka glasanja. Da kandidat dobije mjesto predsjednika ili potpredsjednika, mora dobiti većinu (najmanje 270) glasova izbornog kolegija.
Bidenu nedostaje 13 glasova
Dosadašnji rezultati pokazuju da je Joe Biden dobio 257 glasova kolegija, što je samo trinaest glasova manje od potrebnog da bude sljedeći predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.
Predsjednik Donald Trump slijedi odmah iza njega sa 239 glasova, nakon što je dobio podršku ključnih država, među kojima su države Wisconsin i Minnesota. Joe Jorgensen, kandidatkinja Libertarijanske partije, neočekivano je dobila snažnu podršku izbornika i osvojila 69 glasova.
Ako nijedan od kandidata ne dobije 270 glasova potrebnih za pobjedu, članovi Zastupničkog doma morat će se sastati da odluče ko će od tri kandidata, koji dobiju najviše glasova na izbornom kolegiju, voditi zemlju.
Međutim, ovo „vanredno glasanje“ u Zastupničkom domu razlikuje se od uobičajenog glasanja o prijedlozima zakona. Izabrani predstavnici glasaju za svaku državu kao jedan blok i jedan glas, a pobjednički kandidat mora dobiti prostu većinu glasova država, odnosno najmanje 26 glasova od pedeset država.
Američki ustav je u početku predviđao ovaj mehanizam u članku II, a potom je izmijenjen 12. amandmanom na Ustav, kojim je Zastupničkom domu dodijeljena ovlast sazivanja sjednice radi utvrđivanja službenih rezultata izbora.
Sjedinjene Američke Države nisu vidjele ovaj scenarij još od početka 19. stoljeća, tačnije od predsjedničkih izbora 1824. godine, kada su glasovi izbornog kolegija bili podijeljeni između četiri kandidata: Andrewa Jacksona, Johna Quincyja Adamsa, Williama H. Crawforda i Henryja Claya.
Kako je Trump pobijedio Clinton
Iako je Jackson dobio najviše glasova na izborima i izbornom kolegiju, nije osvojio apsolutnu većinu u izbornom kolegiju, stoga nije proglašen za predsjednika. Pobjedu je odnio Quincy Adams nakon glasanja u Zastupničkom domu.
Aktualni predsjednik Donald Trump također je pobijedio svoju suparnicu Hillary Clinton na izborima 2016. godine istim mehanizmom, nakon što su oboje dobili masovnu podršku širom zemlje.
Na dan izbora, Trump je osvojio 306 glasova izbornog kolegija, dok je Clinton dobila samo 232 glasa, uprkos tome što je osvojila više glasova na izborima. Trump je tako odnio pobjedu na predsjedničkim izborima, posebno zahvaljujući podršci kolebljivih (swing) država, među kojima su Florida, Michigan, Pennsylvania i Wisconsin.
Uprkos pojedinim predviđanjima da će Biden pobijediti na izborima i dobiti većinu glasova na izbornom kolegiju, posebno u svjetlu anketa prema kojima neprestano vodi i Trumpovog neuspjeha u suočavanju s korona krizom, većina Amerikanaca je i dalje sumnjičava u pogledu sposobnosti bivšeg potpredsjednika da se bavi određenim pitanjima, od kojih je najvažnije pitanje ekonomije, naglašava The National Interest.
Portal dodaje da zbog jake stranačke polarizacije ni Trump ni Biden vjerojatno neće pobijediti na predsjedničkim izborima, a da trenutna „grozničava“ i „natjecateljska“ predsjednička utrka otežava predviđanje bilo kakvog ishoda.
Izvor: National Interest