Obavezujuće veze sa Izraelom: Šta SAD nudi državama Zaljeva?

Predstavnici vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država skupit će se u Washingtonu u utorak kako bi potpisali historijske sporazume o normalizaciji odnosa između država Zaljeva i Izraela.

Dogovor sa UAE-om, objavljen u augustu i od tada poznat kao „Abrahamovi dogovori“ od strane zvaničnika Bijele kuće, čini Emirate trećom arapskom državom i prvom iz reda Vijeća zaljevske saradnje (GCC) koja je pristala na uspostavu odnosa sa Izraelom.

Sporazum okončava UAE-ov ekonomski bojkot Izraela i omogućava moguću američku prodaju oružja UAE-u. Kritiziran od strane Palestinaca kao „izdaja“, stav koji dijele regionalne sile Turska i Iran, dogovor će imati trajne geopolitičke posljedice bez presedana, navode stručnjaci za Al Jazeeru.

Dodaje se kako će se puni obim posljedica tek spoznati.

Prodaja oružja

William Hartung, direktor Programa za oružje i sigurnost vašingtonskog Centra za međunarodnu politiku, za Al Jazeeru kaže kako je prodaja naoružanja „važan faktor“ ovih dogovora.

Iz UAE-a su često navodili kako žele borbene mlažnjake F-35 i veće bespilotne letjelice, dodaje Hartung, te navodi kako to SAD nije mogao prodati zbog posvećenosti nadmoći izraelske vojske u regiji.

No, on dodaje kako američki predsjednik Donald Trump forsira prodaju oružja i vjerovatno će UAE gledati kao novog klijenta.

Tokom 2019. godine, SAD je povećao prodaju oružja za 42 posto na globalnom nivou, što je povećanje od skoro 70 milijardi dolara, navodi Forum za trgovinu oružjem (FAT) iz programa Američke prodaje stranim vojskama.

Regija Bliskog istoka i Sjeverne Afrike su značajno iznad globalne stope rasta, sa povećanjem sa 11,8 milijardi u 2018. na više od 25 milijardi dolara lani. Maroko prednjači po kupovini američkog oružja, sa porudžbinama od skoro 12 milijardi dolara.

Dobar dio ostatka se odnosi na države GCC-a. Prošle godine je UAE potrošio više od 4,7 milijardi dolara na američko oružje, Bahrein 3,37 milijardi, Katar tri milijarde, te Saudijska Arabija 2,7 milijardi dolara, navodi FAT.

Hartung ističe kako je Bahrein možda pristao na normalizaciju kako bi dobio pristup naprednom oružju, te kako bi Saudijci mogli biti naredni.

„Bahrein je svakako imao koristi od američkih transfera nakon što je Trump ukinuo blokadu na F-16, pa možda smatraju kako mu duguju zbog toga“, ističe on pozivajući se na odluku iz 2017. da se prodaju avioni Bahreinu bez uvjeta o ljudskim pravima.

No, stanje o prodaji F-35 UAE-u je i dalje upitno, pošto je izraelski premijer Benjamin Netanyahu na udaru kritika njegove desničarske baze.

Kada je riječ o domaćim političkim pobjedama, Hartung navodi kako se Trumpova administracija može „hvaliti“ normalizacijom tokom predizborne kampanje i možda najavljivati poslove zbog programa F-35.

Tradicionalna diplomatija

Jon Alterman, viši potpredsjednik Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) za Al Jazeeru kaže da, dok normalizacija odnosa država Zaljeva sa Izraelom dovodi do novih pitanja, ona predstavlja „nekarakterističnu posvećenost Trumpove administracije tradicionalnoj diplomatiji“.

Alterman navodi kako je posao sa UAE pokazao kako je Trumpova administracija sposobna za diplomatske manevre mimo činjenja „stvari na brzinu uz umiješanost predsjednika“.

Ipak, ostaje zabrinutost kada je riječ o izraelsko-palestinskom mirovnom procesu, dodaje on, kao i to da smatra kako bi sporazum o normalizaciji mogao otvoriti put da druge veće arapske države normaliziraju odnose sa Izraelom bez rješavanja ovog spora.

„Dug je put pred nama do rješenja dugogodišnjeg sukoba. Nadam se kako će ovo označiti udvostručavanje napora na rješavanju, a ne da je on zapravo riješen“, stav je Altermana.

Stav Teherana

Izrael i države kao što su UAE i Bahrein, koji je država sa šiitskom većinom i sunitskom monarhijom, imaju dugoročni zajednički cilj držanja Irana mirnim.

Ali, Assal Rad, saradnica Nacionalnog iransko-američkog vijeća, ne misli kako je suzbijanje Irana bila „emiratska računica“.

Iran i UAE imaju dugogodišnje ekonomske veze i veliku dijasporu od skoro 500.000 Iranaca u Emiratima, većinom u Dubaiju. Iz UAE-a u Iran se izvezlo dobara od 10,23 milijarde dolara tokom 2018. godine, čime je ova država jedan od vodećih iranskih trgovinskih partnera.

No, Rad „ne vidi normalizaciju kao antiiranski stav i savez sa Izraelom“.

Da UAE usvaja antiiransku strategiju, ne bi došlo do nedavnih sastanaka između ministara vanjskih poslova Irana i UAE-a Mohammada Javada Zarifa i Sheikha Abdullaha bin Zayeda bin Sultana Al Nahyana koji će predvoditi delegaciju UAE-a u Washingtonu u utorak.

„Ovo je pokušaj balansiranja situacije, ne vidim to kao potez protiv Irana. Oni žele napredno oružje i zbog toga je ovaj posao moguć“, istakla je.

Izvor: Al Jazeera