Time: Tačke koje pojašnjavaju ozbiljnost tursko-grčke krize na Mediteranu?

Sukob interesa u istočnom Mediteranu odvija se u opasnoj regiji koja vrvi brojnim pitanjima, među kojima su nesigurni izbjeglički prelazi iz Libije, energija, status Kipra, ratovi u Libiji i Siriji te druge borbe za moć u regiji, uz slabljenje američkog utjecaja, piše američki magazin Time.

Magazin navodi nekoliko tačaka koje objašnjavaju ozbiljnost krize, a to su:

Zašto upravo sada izbijaju tenzije između Turske i Grčke?

Posljednjih mjeseci Turska i Grčka nastojale su pojačati svoje teritorijalne zahtjeve stvaranjem ekskluzivnih pomorskih ekonomskih zona s Libijom, odnosno Egiptom.

Tome je prethodio dobro poznati priliv migranata s Bliskog istoka u Evropu, kada je Ankara nakratko ispunila prijetnju “otvaranjem granica” koju je dugo upućivala, dopuštajući hiljadama tražitelja azila da pređu u Grčku. To je izazvalo oštar odgovor Atine, uključujući i upotrebu sile protiv tražitelja azila. U međuvremenu, Evropska unija je optužila Tursku da pitanje migranata koristi kao sredstvo za pregovaranje.

Aja Sofija

Odnosi su postali još zategnutiji u julu zbog ponovnog pretvaranja istanbulskog muzeja Aja Sofija u džamiju. To je oživjelo stoljetni spor oko jedne od najspornijih vjerskih građevina na svijetu te razljutilo Rusiju i Grčku, središta pravoslavnog kršćanstva.

U srcu krize

Popis zemalja je dug i kompliciran zapletima zbog umiješanosti Turske i evropskih zemalja u pitanja na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi pa i šire. Na popisu se nalaze Turska, Rusija, Francuska, Grčka, Libija, Sirija, Egipat i Emirati, dok Njemačka, Španija i Italija zauzimaju pomirljive stavove.

Kakav je stav Rusije?

Rusija još uvijek nije dala zvaničnu izjavu o napetostima između Grčke i Turske, ali zadržava čvrstu prisutnost i na istočnom Mediteranu i na Crnom moru, gdje je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nedavno proglasio najveće otkriće plina u svojoj zemlji.

Grčki mediji su ove sedmice saopćili da ruska mornarica ima devet vojnih brodova između Kipra i Sirije, uključujući tri podmornice.

A šta kaže Washington?

Iako je USS Herschel Woody Williams nedavno stigao na grčki otok Kreta, Bijela kuća je velikim dijelom prepustila Njemačkoj da posreduje u krizi.

No, stvarnost je takva da kada se Sjedinjene Američke Države odmaknu od nekih pitanja i odluče da se ne uključuju u upravljanje njima, stvari se zapravo pogoršavaju i Washington ponovo biva uvučen.

Pretvaraju li se napetosti u upotrebu sile?

Sve je vjerovatnije, iako je mala vjerovatnoća. Ako izbije rat između dvije članice NATO saveza na Mediteranu, to će biti katastrofa koja se ne može ublažiti, a obje strane su izrazile želju za pregovorima. No, kako se povećava balansiranje na ivici rata, tako se povećava i mogućnost slučajne eskalacije.

“Pozivamo naše kolege da budu pametni i izbjegavaju pogreške koje će dovesti do njihovog uništenja”, rekao je Erdogan u srijedu.

Malo je glasova koji ublažavaju situaciju. Kako su se izgledi Turske za prijem u Evropsku uniju smanjivali, sve pesimističnijim političarima u Ankari postalo je teško istaknuti motive za kompromis.

“Evropska unija nema nikakvih poticaja koje može ponuditi Turskoj čime bi se prevladali tamošnji nacionalni osjećaji”, izjavila je Nigar Goksel iz Međunarodne krizne grupe. Dodaje da stratezi u Ankari iskreno žele pregovore, ali misle da ih ne mogu dobiti u ovakvom ambijentu.

Izvor: Agencije