Naučnici u Francuskoj žele kopirati proces kojim Sunce dobija energiju

Četrnaest godina nakon što su dobili zeleno svijetlo za projekt, naučnici na jugu Francuske u utorak su počeli sastavljati uređaj koji bi trebao dokazati može li nuklearna fuzija, koja je izvor energije na Suncu, biti siguran i održiv izvor energije za Zemlju.

Komponente za revolucionarni multinacionalni projekt ITER stizale su u malu općinu Saint-Paul-les-Durance iz svih krajeva svijeta proteklih mjeseci, prenosi Hina.

Sada je potrebno spojiti komponente da bi nastala, kako navodi ITER u svojim promotivnim materijalima, “najveća svjetska slagalica”.

Cilj je demonstrirati da se energija oslobođena nuklearnom fuzijom može proizvoditi održivo i sigurno na komercijalnoj osnovi.

“Fuzija pruža čistu i pouzdanu energiju bez emisije ugljika”, navodi se u saopćenju 35 zemalja članica ITER-a.

ITER čini 27 članica Evropske unije, Velika Britanija, Švicarska, Indija, Japan, Južna Koreja, Rusija i Sjedinjene Američke Države.

“Fuzija je sigurna, s minimalnim količinama goriva i bez fizičke mogućnosti nesreća zbog rušenja”, dodaje se.

Rezerve goriva

Nadalje, gorivo za fuziju može se pronaći u morskoj vodi te u litiju, zbog čega ima dovoljno izvora za iduće milione godina.

“Ovo gorivo veličine ananasa jednako je kao 10.000 tona ugljena”, stoji u saopćenju.

Uređaj ITER bit će sastavljen od gotovo milion komponenti, a prvi eksperimenti trebali bi početi u decembru 2025.

Reaktor bi svoju punu snagu mogao postići 2035. godine, piše agencija AFP.

Eksperimentalni reaktor, ITER, neće konkretno proizvoditi struju. Trebat će pričekati 2060. godinu da bi se fuzijski reaktor izveden iz ITER-a  spojio na električnu mrežu.

A bude li spojen na električnu mrežu, proizvodit će 500 megavata termalne energije koje bi se pretvorilo u gotovo 200 megavata električne energije, što bi bilo dovoljno za 200.000 kućanstava.

No ova “umjetna sunca” kritiziraju ekolozi koji u projektu vide naučne iluziju bez ikakve garancije da će polučiti rezultat te “finansijsku rupu bez dna”, kao što je ocijenio Greenpeace.

Projekt je počeo s pet godina kašnjenja i prvobitni se budžet utrostručio na gotovo 20 milijardi eura danas.

Izvor: Agencije