Počinje ključni evropski samit o budžetu i planu za oporavak

Čelnici zemalja članica Evropske unije pokušat će u petak i subotu, na prvom fizičkom samitu od izbijanja pandemije korona virusa, postići dogovor o višegodišnjem budžetu i planu za oporavak ekonomije od posljedica krize.
Teško je predvidjeti koliko će samit trajati i hoće li doći do dogovora, prenosi Hina.
“Do prije sedmicu nije bilo znakova da bi moglo doći do dogovora, ali u posljednja tri dana atmosfera se promijenila. Postoji veliki pritisak i vidljiv je interes većine da dođe do dogovora”, rekao je jedan diplomatski izvor.
Ne isključuje se mogućnost da se samit produži i na nedjelju, a ne bude li dogovora, može se očekivati još jedan tokom jula.
EU je na rubu najdublje recesije od osnivanja, pokazuju prognoze, i premijeri unije suglasni su da moraju brzo djelovati kako bi spriječili da pandemija korona virusa nanese još i veće štete njihovim međusobno povezanim ekonomijama.
Višegodišnji finansijski okvir (VFO) je sedmogodišnji budžet EU-a.
Potrebna saglasnost svih članica
Za razliku od nacionalnih budžeta, koji se uglavnom koriste za pružanje javnih usluga i finansiranje sistema socijalne sigurnosti, evropski budžet je investicijski te omogućuje dugoročnije planiranje ulaganja u političke prioritete Unije.
Pregovori o tom dokumentu uvijek su teški i komplicirani i za dogovor je potrebna saglasnost svih zemalja članica.
Ovaj put je još složenije, jer se pregovara i o planu za oporavak, koji, zajedno s VFO-om, predstavlja nedjeljivu cjelinu.
Na početku drugog kruga razgovora zemlje su još jako udaljene u nizu pitanja među kojima i ukupni iznos budžeta za oporavak i višegodišnjeg evropskog budžeta, s kojim je povezan, te u pogledu načina na koji će se raspodjeljivati sredstva.
Podloga za raspravu je prijedlog predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela, koji je u dokumentu, takozvanoj pregovaračkoj kutiji, predložio VFO za razdoblje 2021. do 2027. godine u iznosu od 1.074 milijardi eura, 26 milijardi eura manje od prijedloga Evropske komisije.
Plan za oporavak nazvan je “EU sljedeće generacije” (NGEU).
Četiri štedljive zemlje nezadovoljne su visinom VFO-a koje je predložio Michel. Austrija i Danska traže da VFO bude još manji – 1050 milijardi eura, dok Nizozemci i Šveđani nisu izlazili s konkretnom brojkom, ali im je Michelov prijedlog od 1074 milijarde eura previsok.
Štedljiva četvorka nije zadovoljna ni prijedlogom da se sredstava dodijeljuju kao bespovratna pomoć i radije bi da bude u obliku povoljnih zajmova.
Izvor: Agencije