Uči li Mohammed bin Salman iz svojih grešaka?
Kolumnist Bobby Ghosh smatra da saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman mora što prije ispraviti svoje greške kako bi mogao nastaviti vladati. Njegova zemlja prolazi kroz goruću krizu s “naftnim ratom” i pandemijom korona virusa, a možda će njegovim saveznicima biti teško nastaviti pružati mu podršku kako raste bijes naroda protiv njegove ekonomske vizije.
U izvještaju objavljenom na američkom portalu Bloomberg Bobby Ghosh počinje svoj tekst riječima: “Stavljanjem ruke na srce – uobičajenim gestom među prinčevima s Bliskog istoka i običnim građanima – prestolonasljednik Mohammed bin Salman može priznati da nosi istu odgovornost za stanje saudijske ekonomije kao i pandemija korona virusa.”
Ghosh dodaje da su prinčev “naftni rat” protiv Rusije, koji je izbio u neprikladnom trenutku, i kriza nastala zbog korona virusa dvije stvari koje su dovele do toga da se Kraljevina suoči s najoštrijom ekonomskom recesijom ove generacije, što će vjerovatno prisiliti prestolonasljednika da napravi duboke rezove u svom planu “Vizija 2030”.
Prihodi od nafte
Ghosh smatra da je cilj ambicioznog plana ekonomskih i socijalnih reformi bio učiniti Saudijsku Arabiju nezavisnom od ugljikovodika i stvoriti više prilika za privatna preduzeća. No, četiri godine kasnije više od 60 posto prihoda države i dalje dolazi od nafte.
Autor teksta navodi da je Bin Salman naredio mjere štednje, ali da će to pogoršati ekonomsko usporavanje kroz smanjenje potrošnje i kočenje privatnog sektora, što će povećati osjećaj frustracije među nezaposlenima kojima su obećane prilike za prosperitet zahvaljujući prinčevoj viziji.
Surova realnost s kojom se suočava de facto vladar Saudijske Arabije na vrhu je spiska problema koji su mu stvorili teškoće otkad je okusio stvarnu vlast. Dok se Bin Salman priprema upravljati državom u razdoblju nakon pandemije, njegove šanse za prosperitetno i mirno vladanje zavise od njegove sposobnosti da ukloni dio štete koju je sam počinio i izbjegne ponavljanje svojih grešaka, navodi autor.
Ghosh je dodao da je, uprkos mladosti i tvrdoglavosti, Bin Salman pokazao malo interesa i ograničene kapacitete da promijeni svoje načine. Međutim, mora shvatiti da odnos s Amerikom više ne može uzimati zdravo za gotovo, jer ga je oštar poziv predsjednika Donalda Trumpa u aprilu natjerao da završi rat cijenama nafte. Također, mora biti spreman za mogućnost da se promijeni vladar u Bijeloj kući, jer se čini da je demokratski kandidat Joe Biden naklonjeniji popravljanju odnosa s Iranom.
Regionalni odnosi
Autor je naglasio da je prirodni rezultat gubitka neograničene američke podrške potreba za prijateljima u susjedstvu, ali od osam zemalja s kojima Saudijska Arabija ima kopnene granice odnosi s dvjema su neprijateljski – Jemenom i Katarom, a s Omanom i Irakom mlaki, što bi Bin Salman trebao popraviti.
“Lako je ukinuti blokadu nametnutu Kataru, što je možda najveća, kobna greška u prestolonasljednikovoj vanjskoj politici”, napisao je Ghosh i dodao da se mora “oduprijeti glavnom pokretaču ovog neprijateljstva, a to je prestolonasljednik Abu Dhabija Mohammed bin Zayed”.
Ghosh se u tekstu dotiče i priče o ubistvu novinara Jamala Khashoggija, čijih se posljedica Bin Salman nije riješio, te osude evropskih zemalja zbog nastojanja saudijskog investicijskog fonda da kupi engleski nogometni klub Newcastle United, što dokazuje da su prestolonasljednikovi napori da popravi imidž kontraproduktivni.
Na samitu G20 u Osaki prošlog ljeta Trump je spasio svog prijatelja Bin Salmana hvaleći njegovo “spektakularno” vodstvo i ignorirajući pozive da se proglasi odgovornim za ubistvo Khashoggija. Međutim, taj odnos kasnije se pogoršao i teško će ga Trump opet spasiti od neugodnosti.
Hapšenje aktivista
Princ je možda u stanju ukrotiti medije i zastrašiti kritičare na lokalnom nivou, ali se suočava s novim izazovom: kako održati svoju popularnost dok uvodi mjere štednje, dok čelnici nastavljaju živjeti luksuznim životom? Mogu se zapitati zašto investicijski fond pokušava kupiti engleski klub umjesto da spasi privatni sektor Saudijske Arabije.
Također, povećava se pritisak na opoziciju, zatvaranje aktivista i ograničavanje medijskih platformi, dok evropski zakonodavci vrše pritisak na Saudijsku Arabiju da pusti na slobodu princa Salmana bin Abdulaziza, uporedo s diplomatskim naporima da se oslobode rođaci bivšeg obavještajnog zvaničnika Saada Aljabrija.
A iako je Bin Salman prekinuo diplomatske i trgovinske odnose s Kanadom radi izražavanja zabrinutosti zbog pritvora saudijskih aktivista, u trenutnim ekonomskim okolnostima mala je vjerovatnoća da će Evropi nametati trgovinska ograničenja, smatra autor.
Napominje da ogorčenje naroda na lokalnom nivou neće dovesti do izbijanja revolucije jer Bin Salmanova kontrola nad aparatom državne sigurnosti čini njegov položaj doista otpornim. No, kako se režim štednje i dalje nastavlja, bit će mu teško zadržati imidž popularnog princa kod kuće. Isto se odnosi i na njegov imidž reformatora u inozemstvu.
Ghosh zaključuje riječima da prestolonasljednik ne može dugo bježati od reflektora, a Saudijci, koji se pokušavaju prilagoditi postpandemijskom svijetu, potražit će Bin Salmana kako bi ih vodio kroz najteže razdoblje u najnovijoj historiji njihove zemlje, a svijet će posmatrati hoće li se moći iskupiti.
Izvor: Agencije