Mediji: Rasizam u Njemačkoj u porastu

Diskriminacija na osnovu porijekla u Njemačkoj u porastu je, a to pokazuje i godišnji izvještaj Ureda za antidiskriminaciju, u kojem se upozorava na velike posljedice takvog trenda.

Od nasilne smrti Georgea Floyda protesti širom Sjedinjenih Američkih Država ne prestaju, a gotovo devetominutna borba tog Afroamerikanca za goli život pokrenula je i mnoge građane Njemačke.

Prošlog vikenda deseci hiljada građana širom zemlje protestirali su protiv rasizma, piše Deutsche Welle (DW), prenosi Tanjug.

Na tim demonstracijama nije jedina tema bila smrt Georgea Floyda nego i rasizam u samoj Njemačkoj.

Svakodnevni rasizam, netrpeljivost prema strancima i napadi s radikalno desnom pozadinom i u toj su zemlji dio svakodnevnice, navodi se u komentaru.

Nove statistike potvrđuju taj zabrinjavajući trend, a diskriminacija na osnovu rase ili etničke pripadnosti osjetno je porasla.

Duboki i bolni tragovi

Prema godišnjem izvještaju Saveznog ureda za antidiskriminaciju (ADS) za 2019, broj prijavljenih slučajeva u Njemačkoj porastao je u poređenju s prošlom godinom za deset posto – na 1.176.

Od 2015. broj tih prijava više je nego udvostručen, pokazuje izvještaj ADS-a.

Taj ured od 2006. pruža i savjete osobama koje se osjećaju diskriminirano zbog svoje boje kože, porijekla, vjere, svjetonazora ili spolnog identiteta.

“Njemačka ima trajni problem s rasističkom diskriminacijom i ne pomaže dovoljno onima koji su pogođeni tim fenomenom”, izjavio je šef ADS-a Bernhard Franke prilikom predstavljanja ovogodišnjeg izvještaja.

Naglašava da ljudi koji su time ugroženi imaju osjećaj da su sa svojim problemima prepušteni sami sebi i ocjenjuje da to “ima dugoročne posljedice po društveno zajedništvo”.

U predgovoru za izvještaj Franke navodi da je 2019. bila godina u kojoj su “mržnja i neprijateljstvo prema određenim grupama građana ostavili duboke i bolne tragove”, počevši od ubistva demokršćanskog političara Waltera Luebckea, koji se zalagao za izbjeglice, preko napada na sinagogu u Halleu, pa do mnogih svakodnevnih slučajeva rasne diskriminacije.

‘Gdje je moja crnčuga?’

DW navodi primjere konkretnih prijava zbog diskriminacije – mušterija jednog frizerskog salona pozvala je i pitala: “Gdje je moja crnčuga? Najviše volim kad mi on masira glavu”, a jedna majka svjedočila je da je njen sin zbog tamnije boje kože bio pretučen u školi, a da je učiteljica to vidjela i nije reagirala.

Također, jednu inženjerku iz Sirije kolege na novom radnom mjestu pitale su je li ona tu zaposlena da im pravi kafu.

U izvještaju se navodi da mnogi pogođeni imaju osjećaj da se situacija već godinama ne poboljšava, da napadi i ubistva s radikalno desnom pozadinom uvijek prodrmaju društvo, ali da se strahovi i iskustva građana s migrantskom pozadinom i dalje ne shvataju ozbiljno.

Napadi i ubistva pritom su samo vrh ledenog brijega, piše u izvještaju.

Prošle godine svaka treća osoba s migrantskim porijeklom izjavila je da je u posljednjih deset godina iskusila diskriminaciju prilikom potrage za stanom.

Istovremeno, 41 posto ispitanih reklo je da bi “imalo problema” ili čak “velikih problema” da izdaju stan nekoj osobi stranog poriijekla.

Pravna zaštita često upitna

Opći zakon o jednakom tretmanu zabranjuje diskriminaciju, ali je pravna zaštita često upitna zbog mnogih izuzetaka u zakonu.

Jedno pravno vještačenje pokazuje da se antirasistička smjernica Evropske unije u njemačkoj svakodnevnici nedovoljno primjenjuje.

Savezni ured za antidiskriminaciju od zakonodavca traži poboljšanje pomoći za osobe pogođene diskriminacijom.

Isto tako mora biti poboljšana pravna zaštita u slučaju diskriminacije koja proizlazi iz sistema.

Političari su svjesni tih nedostataka.

Bivša predsjednica vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU) Annegret Kramp-Karrenbauer za DW je izjavila da se o svim aspektima mržnje prema strancima i rasizmu redovno raspravlja u jednom posebnom odboru vlade Njemačke.

Tu se, naprimjer, raspravlja i o mogućnosti da se ljudi anonimno prijavljuju za posao ili iznajmljivanje stana.

Neke zakonske promjene u tom smislu već su pokrenute.

Lani 3.580 slučajeva diskriminacije

Tako je u Berlinu nedavno stupio na snagu antidiskriminacijski zakon koji omogućava lakše podnošenje pritužbi i prijava u slučaju diskriminacije, a zakon predviđa i odštete.

Savezni ured za antidiskriminaciju prošle godine reagirao je na 3.580 slučajeva diskriminacije.

Osim pritužbi zbog diskriminacije na osnovu porijekla, 29 posto pritužbi odnosi se na spolnu diskriminaciju, a slijede disikriminacija zbog tjelesnih nedostataka (26 posto), starosti (12 posto), vjere i spolnog identiteta (četiri posto).

Najveći broj slučajeva diskriminacije odnosi se na traženje posla, ali tu su i druge situacije, poput potrage za stanom, prilikom kupovine ili u ugostiteljskim objektima, kao i pri poslovanju s bankama ili osiguravajućim kućama.

Izvor: Agencije