Sljedeći samit Evropske unije 19. juna ipak putem videoveze

Sljedeći sastanak čelnika zemalja članica Evropske unije bit će održan 19. juna putem videoveze, kao priprema za kasniji fizički samit ako to okolnosti dopuste, objavio je glasnogovornik predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela.

Tema sastanka je Višegodišnji budžetski okvir i fond za oporavak ekonomije.

“Nakon konsultacija, predsjednik Evropskog vijeća sazvat će 19. juna videokonferenciju. Bit će to priprema za sljedeći samit, koji će, bude li moguće, biti fizički sastanak”, objavio je na Twitteru Barend Leyts, Michelov glasnogovornik.

Ranije se očekivalo da će se redovni sastanak na vrhu 19. juna fizički održati u Briselu.

Hrvatska ‘računa’ na 10 milijardi eura

Poruka Michelova glasnogovornika znači da se dogovor o budžetskom okviru i fondu za oporavak ne očekuje na toj videokonferenciji.

Neslužbeno se spominje da bi se fizički sastanak čelnika zemalja članica mogao održati u prvoj polovini jula.

Evropska komisija predložila je 27. maja višegodišnji budžetski okvir od 1.100 milijardi eura i plan za oporavak ekonomije od koronakrize vrijedan 750 milijardi eura, nazvan “EU sljedeće generacije”.

Od tih 750 milijardi eura, 500 milijardi eura bi bilo bespovratno, a 250 milijardi eura kao povoljni zajmovi, prenosi Hina.

Hrvatska bi po tom prijedlogu mogla računati na 10 milijardi eura, od čega su 7,3 milijarde eura bespovratna sredstva, a 2,65 milijardi eura su mogući zajmovi.

Uz to, može još očekivati više od 10 milijardi eura iz redovnog sedmogodišnjeg budžeta EU-a za period od 2021. do 2027. godine.

Protiv fonda ‘štedljiva’ četvorka

Da bi ti prijedlozi prošli, moraju dobiti jednoglasnu saglasnost država članica i pristanak Evropskog parlamenta.

Michel je isti dan kada je EK objavila svoj prijedlog poručio da će on biti tema redovnog samita 19. juna.

“Treba učiniti sve da dođemo do dogovora prije ljetne pauze”, izjavio je tada Michel.

Prijedlog EK-a dočekan je s velikim odobravanjem u zemljama članicama, osim kod “štedljive” četvorke – Austrije, Holandije, Danske i Švedske.

Te se zemlje ne slažu da se pomoć za oporavak dodijeljuje bespovratno i traže da to bude u obliku zajmova koje bi zemlje korisnice vraćale.

Izvor: Agencije