Europol: Izolacija zbog pandemije mogla bi pogodovati radikalizaciji

Ekonomske i društvene posljedice pandemije mogle bi poticati radikalizaciju pojedinaca, kaže Catherine de Bolle (EPA)
Ekonomske i društvene posljedice pandemije mogle bi poticati radikalizaciju pojedinaca, kaže Catherine de Bolle (EPA)

Mjere izolacije uvedene zbog suzbijanja pandemije korona virusa mogle bi poticati radikalizaciju, upozorio je Europol, ukazujući na povećanje nasilja s krajnje desnice i krajnje ljevice u proteklih godinu dana, javlja AFP.

Ekonomske i društvene posljedice pandemije mogle bi “poticati radikalizaciju pojedinaca nezavisno o njihovim ideološkim uvjerenjima”, navodi izvršna direktorica evropske policijske agencije Catherine de Bolle u izvještaju Situacija i tendencije terorizma.

“Aktivisti krajnje ljevice, kao i krajnje desnice te oni upleteni u terorizam pokušavaju iskoristiti priliku koju je stvorila pandemija”, ističe ona.

Dužnosnica insistira na činjenici da krajnje desne mreže, čak i ako ne čine nasilna djela, potiču štetnu atmosferu.

“Takva atmosfera, izgrađena na ksenofobiji, mržnji prema Jevrejima i muslimanima i protuimigrantskim osjećajima mogla bi pogodovati nasilju radikaliziranih pojedinaca (…) kako smo proteklih mjeseci jako dobro vidjeli”, upozorila je.

Povećan broj napada

U roku od godinu dana, u tri zemlje zabilježeno je najmanje šest napada (uspjelih, neuspjelih ili spriječenih) pripisanih krajnjoj desnici, prema samo jednom u 2018. godini.

Među njima je napad na sinagogu u Halleu u Njemačkoj, kada su u oktobru 2019. ubijene dvije osobe.

Napad je dio onih zbog kojih su njemačke savezne vlasti zabranile tri neonacističke grupe, od kojih posljednju ovog utorka.

Na drugoj strani spektra, izvještaj donosi listu 26 napada krajnje lijevih anarhista izvedenih u Italiji, Španiji i Grčkoj. Broj uhapšenih utrostručio se, uglavnom zbog protesta i sukoba s policijom u Italiji.

Izvještaj koje ima 98 stranica ukazuje i na smanjenje napada s vjerskom pozadinom, uglavnom zahvaljujući naporima snaga sigurnosti i međunarodnoj saradnji.

Države članice dokumentirale su ukupno sedam napada ili pokušaja napada 2019. godine te 14 spriječenih.

To je ukupno 21, prema 24 napada zabilježena 2018. godine i 33 zabilježena 2017.

Čak i ako su Islamska država Irak i Levant, odnosno Al Kaida imale mnoge poteškoće, lokalno se pojavljuju mreže “bez organizacijskih veza” s višim hijerarhijama, dodaje se u dokumentu u kojem se ističe i važnost samoradikalizacije putem interneta.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO