Virtualni samit EU-a o planu za oporavak

Sastanak na vrhu će biti održan putem videoveze (EPA)
Sastanak na vrhu će biti održan putem videoveze (EPA)

Čelnici zemalja članica EU-a u petak će na sastanku na vrhu putem videoveze prvi put razgovarati o planu za oporavak “EU sljedeće generacije” i prijedlogu višegodišnjeg budžeta EU-a za razdoblje od 2021. do 2027.

Sastanak počinje u 10 sati, a najprije će se, kao što tradicija nalaže, čelnicima zemalja članica obratiti predsjednik Evropskog parlamenta David Sassoli.

Nakon toga, riječ će imati hrvatski premijer Andrej Plenković, koji će održati kratku prezentaciju rezultata postignutih u proteklih šest mjeseci jer je to zadnji samit za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, prenosi Hina.

Nakon toga slijedi razmjena mišljenja o prijedlozima Evropske komisije, ali se ne treba očekivati dogovor.

‘Ključni korak’ ka dogovoru

Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel naglasio je u svom pozivnom pismu da bi sastanak u petak trebao biti “ključni korak” prema dogovoru koji bi se trebao postići na sljedećem sastanku na koji bi čelnici država trebali lično doći u Brisel. 

Neslužbeno se govori da bi se fizički sastanak na vrhu trebao održati u prvoj polovini jula, a kao mogući datumi navode se 9. i 10. juli.

Zadnji fizički samit čelnika EU-a održan je 20. i 21. februara u Briselu, kada čelnici nisu uspjeli postići dogovor o Višegodišnjem finansijskom okviru.

Ali to je bilo prije pandemije korona virusa, koja je potpuno promijenila situaciju, gotovo potpuno zaustavila ekonomiju kojoj prijeti najveća recesija od Velike depresije krajem 20-tih godina prošlog stoljeća.

Stoga je Evropska komisija (EK) predložila 27. maja plan za oporavak privrede od koronakrize vrijedan 750 milijardi eura te Višegodišnji financijski okvir (VFO) od 1100 milijardi eura.

Plan oporavka

Plan oporavka nazvan “EU sljedeće generacije” sastoji od 500 milijardi eura bespovratne pomoći najteže pogođenim državama članicama i sektorima te 250 milijardi koje bi se dodjeljivale kao povoljni zajmovi. Ukupno za VFO i instrument za oporavak i otpornost predlaže se 1.850 milijardi eura.

Prema diplomatskim izvorima, situacija je sada povoljnija nego u februaru jer su svi svjesni da je riječ o krizi vanrednih razmjera, koja traži vanredne mjere.

Očekuje se da će Charles Michel nakon samita pripremiti pregovarački okvir za VFO i za plan oporavka, koji su usko povezani. Na osnovu tog pregovaračkog okvira započeli bi konkretni i detaljni pregovori.

Michel u svom pismu navodi da se nazire konsenzus o pet elemenata. Prvi je razumijevanje da EU treba imati vanredan odgovor u skladu sa veličinom izazova u ovoji krizi, kakva nikad dosad nije zabilježena.

Drugi je da se oporavak finansira zaduživanjem Komisije na finansijskim tržištima, za što će trebati podići gornju granicu vlastitih sredstava, odnosno budžetskih prihoda.

Odluka o podizanju gornje granice vlastitih prihoda evropskog budžeta mora se raticifirati u svim zemljama članicama.

Kao sljedeću tačku oko koje se nazire konsenzus Michel navodi da pomoć treba biti usmjerena na najteže pogođene sektore i zemljopisne dijelove Evrope.

Osim toga, navodi da sljedeći VFO za razdoblje od 2021. do 2027. mora uzeti u obzir sadašnju krizu i da je neodvojiv od plana za oporavak te da ukupni paket ne treba biti samo odgovor na neposrednu krizu, nego se treba iskoristiti za reforme privrede i transformaciju prema zelenoj i digitalnoj budućnosti. 

(Ne)saglasnost

S druge strane postoji nekoliko pitanja oko kojih još nema saglasnosti. To su ukupni iznos i trajanje plana za oporavak, pitanje kako najbolje alocirati pomoć te treba li pomoć biti bespovratna, kao povoljni zajmovi ili kombinacija bespovratne pomoći i zajmova.

Slijedi pitanje uvjetovanja pomoći, veličine VFO-a i njegova sadržaja, finansiranja te pitanje rabata, umanjenja doprinosa evropskom budžetu na koje pojedine zemlje imaju pravo kako ne bi previše uplaćivale.

Najviše poteškoća u pregovorima očekuje se zbog stajališta tzv. štedljive četvorke – Austrije, Danske, Nizozemske i Švedske – koje se protive predloženom iznosu paketa za oporavak i ne žele da se sredstva dodjeljuju kao bespovratna pomoć nego kao zajmovi.

Postoji nezadovoljstvo i kod nekih zemalja iz grupe prijatelja kohezije, koje se boje da će dobiti manje sredstava, a da će veći dio dobiti zemlje koje su bogatije od njih, ali su i prije koronakrize bile u krizi.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO