Historija sukoba: Ključni datumi usijanog odnosa Indije i Kine

U posljednjim decenijama zabilježeni su brojni upadi preko granica, no i kratki, ali i krvavi rat 1962. godine (AP)

Azijske supersile Indija i Kina imaju dugu historiju međusobnog nepovjerenja i sukoba duž velike granice koju dijele, a tenzije su se usijale ove sedmice kada je zabilježen prvi smrtonosni okršaj u više od četiri decenije, navodi agencija AFP.

Dvije najnaseljenije države svijeta i nuklearne sile nikada se nisu dogovorile o dužini i pravcu njihove „Linije stvarne kontrole“ – granice koja luta strateški važnom regijom Himalaja.

U posljednjim decenijama zabilježeni su brojni upadi preko granica, no i kratki, ali i krvavi rat 1962. godine.

Ovo su neki od ključnih datuma:

1959, Posjeta Nehrua Pekingu

Indija je naslijedila granični spor sa Kinom od svojih britanskih kolonijalnih vladara koji su organizirali konferenciju 1914. godine sa vladama Tibeta i Kine kako bi se uspostavila granica.

Zvanični Peking nikada nije priznao razgraničenje iz 1914. godine, poznato kao McMahonova linija, te trenutno polaže pravo na teritoriju od 90.000 kvadratnih kilometara – skoro cijelu površinu koju čini indijska država Arunachal Pradesh.

Prvo usijanje zbog granice desilo se tokom posjete indijskog premijera Jawaharlala Nehrua Pekingu 1959. godine.

Nehru je doveo u pitanje granice pokazane na zvaničnim kineskim mapama, što je nagnalo kineskog premijera Zhoua Enlaija da odgovori kako njegova Vlada nije nikada prihvatila kolonijalne granice.

1962, Kino-indijski rat

Kineske trupe prešle su spornu granicu sa Indijom 1962. godine tokom spora oko demarkacije linije razgraničenja dvije države.

To je dovelo do rata koji je trajao četiri sedmice i koji je odnio hiljade života na indijskoj strani linije prije povlačenja kineskih snaga.

Peking je zadržao kontrolu nad Aksai Chinom, strateškim koridorom koji povezuje Tibet sa zapadnom Kinom.

Indija i dalje polaže pravo na cijelu regiju Aksai Chin kao svoju vlastitu, kao i obližnju dolinu Shakshgam u sjevernom Kašmiru koja je pod kontrolom Kine.

1967, Sukob Nathu La

Još jedan sporni lokalitet je Nathu La, indijski najviši planinski prolaz u sjeveroistočnoj državi Sikkim koja se nalazi okružena Butanom, Nepalom i Tibetom pod kineskom upravom.

Tokom serije sukoba, uključujući i razmjenu artiljerijske vatre, New Delhi je objavio kako je poginulo 80-ak indijskih vojnika, te navelo kako je bilo do 400 kineskih žrtava.

1975, Zasjeda Tulung La

Ova zasjeda je bio posljednji slučaj kada je zvanično prijavljena razmjena vatre preko sporne granice.

Četiri indijska vojnika su napadnuta iz zasjede i ubijena kod razgraničenja u Arunachal Pradeshu.

Zvanični New Delhi krivio je Peking za prelazak na indijsku teritoriju, a te navode je Kina odbacila.

2017, Napetosti na platou Doklam

Indija i Kina su bile u jako zategnutim odnosima na jako visokom mjestu – riječ je o regiji Doklam u Butanu nakon što je Indija poslala vojsku da obustavi kinesku izgradnju ceste u tom području.

Plato Doklam je strateški važan jer daje pristup Kini takozvanom „kokošjem vratu“ – tankom pojasu zemlje koji povezuje indijske sjeveroistočne države sa ostatkom zemlje.

Pravo na taj dio polagali su i Kina i Butan, indijski saveznik, a problem je kasnije riješen kroz razgovore.

2020, Okršaj u Ladakhu

Indija je u utorak objavila kako je 20 njenih vojnika ubijeno nakon sukoba sa kineskim snagama dan ranije, u strateški važnoj dolini Galwan na himalajskoj granici. Ovo je dramatična eskalacija koja predstavlja prve borbene žrtve između azijskih sila od 1975. godine.

Sukob je uslijedio nakon sedmica tenzija niskog nivoa koje su uslijedile nakon povreda indijskih i kineskih vojnika tokom tuče na granici u državi Sikkim početkom maja.

Indijski zvaničnici navode kako su narednih dana kineske trupe prešle demarkacijsku liniju dublje u području Ladakha i onda je Indija poslala dodatne trupe također.

Prošle sedmice su obje države objavile kako bi više voljele mirno rješenje spora nakon susreta vojnih komandanata na visokom nivou.

No, u utorak je Indija objavila kako su ti napori bili uzalud, a obje države su krivile onu drugu za takvu situaciju.

Peking je potvrdio kako je bilo žrtava u ponedjeljak, ali nije dao više detalja.

Izvor: Agencije


Reklama