Naučnici o genima i balkanskim zemljama u pandemiji

Zdravstveno osoblje djelomično je ili potpuno preusmjereno na liječenje oboljelih od COVID-a 19 (EPA)
Zdravstveno osoblje djelomično je ili potpuno preusmjereno na liječenje oboljelih od COVID-a 19 (EPA)

Istraživači sa Sveučilišta u Gentu vjeruju da bi genskim razlikama između stanovnika moglo biti objašnjeno zašto je od bolesti COVID-19, koju izaziva novi korona virus, više ljudi umrlo u pojedinim zemljama.

Prema njihovu mišljenju, to bi moglo objasniti zašto su skandinavske zemlje ili zemlje istočne Europe manje pogođene od ostalih zemalja, prenosi Tanjug, pozivajući se na belgijski list La Libre.

List ukazuje da je u skandinavskim zemljama broj smrtnih slučajeva od korona virusa mnogo manji od prosjeka, kao i da je u balkanskim zemljama broj umrlih relativno nizak.

S druge strane, korona virus teško je pogodio sjevernu Italiju, Španjolsku i New York.

Stručnjaci su zaključili da na jačinu pandemije utječu određene genske karakteristike.

Više varijanti istog gena

Oni su otkrili vezu između gena ACE1 i razvoja korona virusa te došli do zaključka da, što više ljudi u nekoj zemlji ima D polimorfizam tog gena, to je manje smrtnih slučajeva od bolesti COVID-19 u toj zemlji.

Polimorfizam je pojava više varijanti istog gena unutar jedne populacije.

“Što dalje idemo u Europu, na istok, to je češći polimorfizam D gena ACE1”, objasnio je prof. Joris Delanghe i ukazao kako se vidi da se jačina epidemije smanjuje idući iz zapadne u središnju i istočnu Europu.

Znanstvenici smatraju da čak do 41 posto razlika u jačini pandemije u pojedinim zemljama može biti objašnjeno učestalošću polimorfizma.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO