Istraživanje: Švedska daleko od kolektivnog imuniteta

Istraživanjem o antitijelima htjelo se utvrditi je li dovoljan broj u populaciji razvio imunitet, čime bi se zaraza prestala širiti (EPA)
Istraživanjem o antitijelima htjelo se utvrditi je li dovoljan broj u populaciji razvio imunitet, čime bi se zaraza prestala širiti (EPA)

Švedsko istraživanje pokazalo je kako je do kraja aprila 7,3 posto stanovnika Stockholma razvilo antitijela na korona virus, što bi moglo pojačati strah da odluka da se Švedska ne zatvori zbog korona virusa neće tako brzo dovesti do kolektivnog imuniteta. 

Tu je strategiju zagovarao glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell. On je dao preporuku da se protiv širenja virusa koriste dobrovoljne mjere, za razliku od drugih država koje su uvele obavezne mjere i karantin. 

U Švedskoj su tako ostale otvorene većine škola, restorana, kafića i poslovnica, čak i dok je veći dio Evrope bio zatvoren. Broj mrtvih od COVID-a 19 je u Švedskoj  mnogo veći nego u drugim nordijskim državama, iako manji nego u zemljama poput Velike Britanije, Italije i Francuske. 

Broj pacijenata na intenzivnoj njezi u Švedskoj je pao za trećinu otkad je krajem aprila imao svoj vrhunac, a zdravstvene vlasti tvrde da epidemija usporava. Ali  Švedska je u posljednjih sedam dana zabilježila najveći broj mrtvih po glavi stanovnika u Evropi, piše Reuters, prenosi Hina. 

Postoji li potencijal za kolektivni imunitet?

Istraživanjem o antitijelima htjelo se utvrditi postoji li potencijal za kolektivni imunitet, odnosno je li dovoljan broj u populaciji razvio imunitet, čime bi se zaraza prestala širiti. 

Švedska zdravstvena agencija u srijedu je rekla da se rezultati tog istraživanja poklapaju s njihovim modelima da je gotovo trećina Stockholma zaražena, objasnivši kako je studija provedena prije puno vremena te se bolest u međuvremenu još proširila. 

„Malo je manje nego što smo očekivali, ali ne puno, možda za jedan do dva postotna boda“, kazao je Tegnell.

Ipak, koncept kolektivnog imuniteta nije još ispitan u slučaju korona virusa te se ne zna koliko traje imunitet od zaraze kod oporavljenih pacijenata. 

Istraživanje je rađeno na temelju 1.100 testova iz cijele Švedske, a objavljene su samo brojke za prijestolnicu. 

Švedsko zdravstvo isticalo je da kolektivni imunitet nije cilj sam po sebi, nego da je svrha strategije usporiti širenje virusa kako ne bi preplavio zdravstveni sistem, ali ne i potpuno ga suzbiti. 

Švedski stručnjaci tvrdili su da države koje su uvele potpune karantin kako bi spriječile izloženost virusa dolaze u opasnost ponovnih izbijanja zaraze. 

Više preminulih nego u okolonim zemljama

Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je države da se ne oslanjaju na stvaranje kolektivnog imuniteta, odnosno “imuniteta krda”. Prošle sedmice je objavila da su svjetska istraživanja pokazala da su antitijela pronađena u samo između 1 i 10 posto populacije, što se poklapa s nedavnim rezultatima u Španiji i Francuskoj. 

Među kritičarima pristupa svoje države je Bjorn Olsen, profesor zaraznih bolesti na univerzitetu u Uppsali koji smatra da je koncept kolektivnog imuniteta „opasan i nerealan“ u slučaju COVID-a 19.

„Mislim da je imunitet krda daleko od nas, ako ga ikad i postignemo“, rekao je za Reuters nakon objave rezultata istraživanja. 

U Švedskoj je trenutno zaraženo više od 30.000 ljudi, a preminulo je njih 3.831, što je tri puta više od zbroja smrtnih slučajeva u Danskoj, Norveškoj, Finskoj i na Islandu. 

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO