Mediji: Matematički modeli širenja virusa nisu naučno prihvaćeni

Neki stručnjaci upozoravaju da kada se pogleda broj novih slučajeva, vidljivo je da virus i dalje cirkulira Italijom (EPA)
Neki stručnjaci upozoravaju da kada se pogleda broj novih slučajeva, vidljivo je da virus i dalje cirkulira Italijom (EPA)

U posljednjih 50 godina nikad nije proizveden toliki broj matematičkih modela za predviđanje širenja zaraze kao sada, u vrijeme pandemije novog korona virusa, odnosno bolesti COVID-19.

Među najrespektabilnijim su uzimane prognoze londonskog Imperijalnog koledža, prenosi Tanjug, pozivajući se na talijanski dnevni list Sanita, namijenjen medicinskom osoblju.

Riječ je o je timu matematičara, fizičara, ekonomista i analitičara iz raznih područja, na čelu s prof. Neilom Fergusonom. 

Njihove su prognoze, navodi se, uvijek bile najdetaljnije i najcitiranije, ali su imale i najviše utjecaja na one koji donose odluke, političare u cijelom svijetu, te su utjecale na mjere koje su vlasti poduzimale tijekom pandemije korona virusa.

Srećom, piše list, najveći broj prognoza bio je pogrešan.

Primiti k znanju, ne donositi mjere

Primjerice, model koji je Imperijalni koledž napravio za Italiju predvidio je pola milijuna mrtvih ne poduzme li Vlada nikakve mjere zaštite i gotovo 300.000 mrtvih uz zaštite i karantenu, koju je Italija uvela na cijelom teritoriju, te 30.000 umrlih tjedno u odjelima za intenzivnu njegu.

Te se prognoze nisu ostvarile, a broj žrtava otprilike je desetina predviđenog.

I prognoze Imperijalnog koledža za razvoj epidemije COVID-a 19 u Engleskoj i Sjedinjenim Američkim Državama bile su pogrešne.

Matematičkim modelima predviđanja epidemije daje se velik publicitet, uvažavaju ih oni koji donose odluke, ali ipak nisu prihvaćeni ni objavljeni ni u jednom ozbiljnom naučnom časopisu.

Jedna od karakteristika pandemije COVID-a 19 jest da je virus nov te da je bilo i još ima mnogo nepoznanica, pa je za pravljenje prognoza s toliko nepoznanica trebalo mnogo hrabrosti.

Prema pisanju lista Sanita, takve rezultate treba primati k znanju, ali ne i donositi strateške mjere na temelju njih.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO