Jasne poruke o karantinu ključne za uspješno usporavanje pandemije

Ako su uputstva ili jezik kojim se one šalju nejasni, ljudi su skloni pribjeći vlastitim pravilima, upozoravaju naučnici (EPA)
Ako su uputstva ili jezik kojim se one šalju nejasni, ljudi su skloni pribjeći vlastitim pravilima, upozoravaju naučnici (EPA)

Jasno i dosljedno slanje poruka o mjerama kojih se treba pridržavati u doba pandemije korona virusa, objašnjenje zbog čega su one neophodno potrebne i koja je korist od socijalne distance, presudni su za suzbijanje širenja bolesti, kažu britanski naučnici.

U stotinama gradova širom svijeta već se provode mjere izolacije i karantina zbog pandemije korona virusa i onoga što bi moglo uslijediti, prenosi Reuters.

Studije koje su se provodile tokom prethodnih epidemija bolesti ukazuju na to da se stopa pridržavanja pravila karantene kreće od nula posto do 92 posto te da je pritom ključno uputiti jasnu poruku stanovništvu zbog čega je to bitno.

Ako su upute ili jezik kojim se one šalju nejasni, ljudi su skloni pribjeći vlastitim pravilima, prenosi Hina.

“Efikasnost karantina ovisi o tomu u kolikoj je se mjeri ljudi pridržavaju. Dakle, važno je ustanoviti što utječe na to da se ljudi pridržavaju pravila”, smatra Simon Wessely, psiholog i profesor na londonskom Institutu za psihijatriju, psihologiju i neuronauke pri King's Collegeu i jedan od učesnika studije.

“U vrijeme ‘lažnih informacija’ teško je dosljedno slati poruke, no s druge strane, ne zadovoljiti potrebu stanovništva za tačnim informacijama može biti opasno. Javnozdravstveni timovi trebali bi ljudima pružati jasne i vjerodostojne informacije, a potom dobiti povratnu informaciju o tome nailaze li one na razumijevanje”.

Ranija istraživanja

Studijom su prikupljeni podaci iz 14 ranijih istraživanja provedenih u raznim zemljama svijeta kojima se pokušalo ustanoviti u kolikoj su se mjeri razne grupe ljudi u karantinima tokom epidemija ebole, SARS-a, pandemijske gripe H1N1 i zaušnjaka pridržavale propisanih pravila.

Pokazalo se da su se ljudi, ako su zaista vjerovali da je karantin koristan u suzbijanju bolesti i ako su vjerovali da bolest vrlo opasna, bolje pridržavali propisanih mjera, posebno ako je dovoljno rano uveden karantin uspio prilično brzo usporiti širenje bolesti.

Voditeljica studije, Rebecca Webster je kazala da bi, s obzirom na to da se različiti ljudi različito ponašaju za vrijeme propisanog karantina, “javnozdravstveni radnici trebali pružiti pravovremeno i vrlo jasno objašnjenje za njegovu provedbu”.

“Studija je pokazala da su vrlo korisne bile i informacije o dovoljnim zalihama hrane, lijekova i ostalih potrepština za vrijeme karantina,” rekla je.

Studija je objavljena u časopisu Public Health.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO