ECB očekuje pad BDP-a eurozone za između pet i 12 posto

Evropska centralna banka (ECB) očekuje pad BDP-a zemalja eurozone za između pet i 12 posto ove godine, kao odraz velike neizvjesnosti u vezi s ekonomskim utjecajem pandemije korona virusa, rekla je predsjednica te institucije Christine Lagarde.

Poslije te snažne recesije trebao bi uslijediti “oporavak” ako restriktivne mjere budu postepeno ukidane, međutim, brzina i obim tog oporavka vrlo su neizvjesni, rekla je Lagarde na virtualnoj konferenciji za novinare, prenosi Beta.

“Eurozona se suočava s ekonomskim padom čiji obim i brzina nikad nisu viđeni u vrijeme mira”, rekla je ona.

U prvom tromjesečju BDP eurozone već je zabilježio historijski pad za 3,8 posto, prema podacima koje je u četvrtak objavila evropski ured za statistiku Eurostat.

Lagarde je dodala da bi hitni program ECB-a, koji se sastoji u masovnom otkupu javnog duga, mogao biti produžen i poslije 2020.

Taj otkup, uveden u martu da bi se amortizirao ekonomski šok izazvan pandemijom korona virusa, bit će nastavljen dok ECB ne procijeni da je kriza povezana s virusom prošla, a u svakom slučaju do kraja godine, rekla je Lagarde.

Utjecaj pandemije

Također je rekla da pad ekonomske aktivnosti u aprilu ukazuje na to da će utjecaj pandemije vjerovatno biti veći u drugom kvartalu. Velika neizvjesnost u vezi s ekonomskim utjecajem pandemije ukazuje na to da bi pad BDP-a u 19 zemalja eurozone ove godine mogao biti od pet do 12 posto.

Kako je rekla, privredni rast treba se normalizirati u sljedećim godinama, a obim oporavka zavisit će od trajanja restriktivnih mjera i uspjeha politika namijenjenih ograničavanju utjecaja na prihode i radna mjesta.

Evropska centralna banka u četvrtak je na sastanku vijeća guvernera uglavnom zadržala svoje mjere donesene sredinom marta da amortiziraju krizu izazvanu pandemijom, a dodatno je učinila još povoljnijima velike zajmove bankama i navela je da je spremna povećati obim otkupa duga.

ECB je u četvrtak bankama smanjio kamatnu stopu na jeftine dugoročne zajmove. Također im je ponudio niz kreditnih linija po negativnoj kamatnoj stopi, što znači da se bankama plaća bonus kao poticaj da uzimaju zajmove i onda da ih dalje daju kompanijama.

Ideja je da se podrže banke da bi mogle nastaviti davati zajmove firmama i time pomoći privredi, koja je pala za rekordnih 3,4 posto u prvom kvartalu ove godine u odnosu na prethodni kvartal, prema novim zvaničnim podacima.

Izvor: Agencije