Izvještaj: Novinari u Evropi sve više trpe zastrašivanje

Novinari
'Politički nadzor nad informiranjem', piše u izvještaju, 'pojačava se na različite načine' (EPA)

U izvješću objavljenom u srijedu organizacije za medijske slobode upozoravaju da novinari u Europi sve više trpe zastrašivanje, navodeći napose probleme na koje nailaze u izvješćivanju o pokretu “Žuti prsluci” u Francuskoj.

Zaključak ovogodišnjeg izvješća, koje su pripremile organizacije partneri Platforme Vijeća Europe za poboljšanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara, jest da se primjećuje “porast tendencije zastrašivanja” i da stanje medijskih sloboda u Europi u 2019. “nimalo ne zadovoljava”.

Krajem 2019. “najmanje je 105 novinara bilo u zatvorima u Turskoj, Azerbajdžanu, Rusiji i na ukrajinskom teritoriju pod ruskom kontrolom Krimu”, navode autori izvješća, prenosi Hina.

Iste je godine ubijeno dvoje novinara u zemljama članicama Vijeća Europe: Lyra McKee, dok je izvještavala o pobuni u Sjevernoj Irskoj, i Vadim Komarov, u vrijeme sukoba u Ukrajini.

Prisvajanje medija od države i oligarha, uplitanje, ciljani hakerski napadi, zatvaranje kritičkih medija i internetskih portala, pravosudno i administrativno uznemiravanje novinara i zakoni protiv “lažnih vijesti” iza kojih se skriva cenzura – sve to upućuje na to da se politički nadzor nad informiranjem pojačava na različite načine.

‘Žrtve prijetnja i napada snaga sigurnosti’

Premda se u izvješću kritizira Rusiju, Azerbajdžan, Maltu, Srbiju, Bugarsku i Tursku – potonja je, unatoč padu broja zatvorenih novinara, ponovno obilježena kao “krajnje represivna prema medijima” – ni Francuska nije pošteđena kritike.

“Francuska je u 2019. zabilježila znatan porast nasilja prema novinarima koji su izvještavali o prosvjedima protiv politike Vlade”, primjerice, protiv “Žutih prsluka”, navodi Platforma, čiji su dio i Reporteri bez granica.

“Mnogi su novinari bili žrtvama prijetnji i napada redarstvenih snaga”, žale se autori izvješća, ocijenivši problematičnim to što se “policija često koristi ‘obrambenim’ oružjem poznatim kao flash ball, rasprskavajućim bombama s kuglicama, eksplozivnim suzavcem i drugim neubojitim oružjem”, koje može nanijeti teške ozljede.

Izvor: Agencije