Evropska komisija predstavila novi paket pomoći za koronakrizu

Komisija je objavila tri nova prijedloga za ublažavanje ekonomskih i socijalnih posljedica pandemije korona virusa (EPA)
Komisija je objavila tri nova prijedloga za ublažavanje ekonomskih i socijalnih posljedica pandemije korona virusa (EPA)

Evropska komisija predstavila je novi paket pomoć za borbu protiv pandemije korona virusa koji, između ostalog, predviđa 100 milijardi eura za program podrške za skraćeno radno vrijeme, za koji će garantirati sve zemlje članice.

Komisija je objavila tri nova prijedloga za ublažavanje ekonomskih i socijalnih posljedica pandemije korona virusa, prenosi Hina.

Prvi prijedlog odnosi se na program podrške za skraćeno radno vrijeme, za koji će garantirati sve zemlje članice i koji će pomoći kompanijama u najteže pogođenim zemljama da zadrže radnike, a radnicima da zadrže primanja.

Drugi se odnosi na veću fleksibilnost u korištenju strukturnih fondova, što će zemljama članicama omogućiti da lakše preusmjere sredstva, koja su im već dodijeljena, tamo gdje su trenutno najpotrebnija.

Trećim prijedlogom namjerava se uspostaviti mehanizam za hitne podrške, koji će omogućiti da se sredstva iz budžeta EU-a direktno preusmjeravaju za rješavanje zdravstvene krize.

Korištenje sredstava

Prema riječima predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, u borbi protiv pandemije Unija “mora koristiti sva sredstva koja su joj na raspolaganju”. “Svaki euro dostupan u budžetu EU-a bit će usmjeren u rješavanje krize”, izjavila je.

Prvi dio paketa odnosi se na novi instrument nazvan SURE, što na engleskom znači “sigurno” i što je akronim od Support to mitigate Unemployment Risks in an Emergency (“Podrška za ublažavanje opasnosti od nezaposlenosti u vanrednoj situaciji”).

SURE je instrument čija je svrha očuvanje radnih mjesta koja su ugrožena zbog pandemije korona virusa. Riječ je o finansijskoj podršci u obliku vrlo povoljnih zajmova EU-a zemljama članicama u visini 100 milijardi eura. Ti zajmovi pomogli bi zemljama članicama da se bolje nose s vanrednim povećanjem javnih troškova na očuvanju zaposlenosti.

Zajmovi bi bili namijenjeni pokrivanju troškova direktno vezanih za nacionalne programe skraćenog radnog vremena ili druge mjere koje su zemlje članice donijele primjerice za samozaposlene. To znači da je potrebno najprije donijeti program državnih podrški za skraćeno radno vrijeme na nivou države članice i tek se onda može tražiti zajam za pokrivanje tih troškova. Prema podacima Komisije, sve zemlje članice imaju neki oblik programa za skraćeno radno vrijeme, koji su međusobno vrlo različiti.

Riječ je o instrumentu sličnom onome koje su koristile neke članice tokom finansijske krize 2008, poput njemačkog programa Kurzarbeit. Prema tom modelu, država je plaćala dio radničkih plaća, što je omogućilo kompanijama da zadrže radnike i smanje troškove za vrijeme krize.

Pomoć kompanijama

Nakon izbijanja pandemije korona virusa, gotovo 470.000 njemačkih preduzeća zatražilo je državnu podršku. U okviru tog programa njemačka vlada pokriva dvije trećine plaće radnicima kojima poslodavci skrate radno vrijeme.

SURE treba omogućiti kompanijama u poteškoćama da privremeno skrate radno vrijeme svojim radnicima, a država radnicima isplaćuje plaću za one sate koje ne rade. To vrijeme koje ne rade radnici mogu iskoristiti za učenje novih vještina, koje će koristiti i njima i poslodavcu. Slično je rješenje i za samozaposlene osobe.

Von der Leyen dodaje da je to lekcija naučena iz prethodne finansijske krize kada su zemlje članice koje su imale takav instrument pomogle milionima ljudi da zadrže posao i kompanijama da prebrode krizu.

“To je ublažilo posljedice recesije, zadržalo ljude na poslu i omogućilo kompanijama da se vrate na tržište s novom snagom”, dodaje predsjednica Komisije.

Taj instrument trebao bi funkcionirati na sljedeći način: Komisija bi posudila novac na finansijskim tržištima i dala državama članicama zajmove pod povoljnim uvjetima. Budući da EU ima vrlo dobar kreditni rejting, dobar dio zemalja članica mogao bi dobiti daleko povoljnije zajmove nego da same posuđuju na finansijskim tržištima.

Komisija je već ranije donijela prvi paket mjera u okviru Investicijske inicijative kao odgovor na korona virus (CRII), a sada je ta inicijativa dopunjena (CRII+).

Hitna mobilizacija

Prvi paket mjera u okviru Investicijske inicijative bio je usmjeren na hitnu mobilizaciju strukturnih fondova kako bi se omogućio brz odgovor na krizu. Prva Investicijska inicijativa sastojala se od tri glavna elementa: gotovo osam milijardi eura direktne likvidnosti kako bi se ubrzalo do 37 milijardi eura evropskih javnih ulaganja, fleksibilnosti u primjeni pravila EU-a za rashode i proširenja pristupa Fondu solidarnosti EU-a.

Današnjim paketom te mjere nadopunjuju se izuzetnom fleksibilnošću, kojom se omogućuje da sva neiskorištena sredstva iz evropskih strukturnih i investicijskih fondova mogu biti potpuno mobilizirana. Ta fleksibilnost ostvarena je mogućnostima transfera između tri fonda kohezijske politike (Evropskog fonda za regionalni razvoj, Evropskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda), transferima između različitih kategorija regija i fleksibilnošću u vezi s tematskom koncentracijom.

Postojat će i mogućnost stope sufinansiranja sredstvima EU-a u stopostotnom iznosu za programe kohezijske politike u obračunskoj godini 2020–2021, čime će se državama članicama omogućiti da potpuno iskoriste finansiranje sredstvima EU-a za provođenje mjera povezanih s krizom. Paket CRII+ ujedno pojednostavljuje postepene korake povezane s provođenjem programa korištenjem finansijskih instrumenata i revizijom. Riječ je o dosad nezabilježenim mjerama koje su opravdane zbog vanredne situacije u kontekstu pandemije korona virusa.

Pomoć zdravstvenim sistemima

Treći prijedlog Komisije odnosi se na Instrument za hitnu podršku, direktnu pomoć zdravstvenim sistemima država članica EU-a u borbi protiv pandemije korona virusa mjerama koje je najbolje provesti na nivou EU-a.

Kao prvi korak, Komisija je sastavila početnu procjenu potreba te će u saradnji s državama članicama tačnije procijeniti situaciju i odrediti prioritete.

Komisija je za finansiranje tih mjera mobilizirala tri milijarde eura iz budžeta EU-a. Od tog iznosa 2,7 milijardi eura ići će kroz Instrument za hitnu podršku, a 300 miliona eura kroz medicinski kapacitet sistema “rescEU”. Bit će mogući i dodatni doprinosi država članica te pojedinaca i fomdacija, pa čak i posredstvom skupnog finansiranja.

Komisija će moći u ime država članica direktno obaviti hitnu nabavku ili kupovinu i distribuirati medicinsku opremu, kao što su maske i specijalne maske, zatim finansijski podržavati i koordinirati hitne potrebe, kao što je prijevoz medicinske opreme i pacijenata u prekograničnim regijama, te pomagati u gradnji terenskih bolnica.

Komisija će direktno provoditi javnu nabavku u ime država članica i usmjeriti pomoć tamo gdje je najpotrebnija.

Sve prijedloge trebaju odobriti zemlje članice i Evropski parlament, a Evropska komisija očekuje da će se to uskoro dogoditi.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO