Poplava lažnih lijekova usred pandemije Covida-19
Ljudi širom svijeta u doba pandemije Covida-19 gomilaju zalihe osnovnih lijekova.
Dok su dva najveća proizvođača lijekova na svijetu, Kina i Indija, u izolaciji, potražnja je postala mnogo veća od ponude, zbog čega na tržištu raste distribucija opasnih lažnih lijekova namijenjenih “liječenju” novog korona virusa, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), prenosi Hina.
Organizacija skreće pažnju na to da korištenje ovakvih lijekova može imati teške nuspojave, a jedan naučnik kaže da bismo “zbog lažnih lijekova na tržištu mogli imati paralelnu pandemiju”, piše BBC.
U sedmici u kojem je WHO proglasila pandemiju korona virusa, “Operacija Pangea”, Interpolova jedinica za borbu protiv globalnoga farmaceutskog kriminala, u samo sedam dana obavila je 121 hapšenja u 90 zemalja, što je rezultiralo zapljenom opasnih lijekova u vrijednosti od preko 14 miliona dolara.
Od Malezije do Mozambika policija je konfiscirala više desetaka hiljada lažnih maski za lice i lažnih lijekova.
Lažni lijekovi neće izliječiti bolest
Distributeri tvrde da mnogi među njima mogu “izliječiti” zarazu korona virusom.
“Ilegalna trgovina takvih lažnih medicinskih potrepština usred krize javnog zdravlja potpuno je nepoštivanje ljudskih života”, smatra generalni sekretar Interpola Jurgen Stock.
Po podacima WHO-a, lažna medicinska roba, u koju spadaju lijekovi koji mogu biti i kontaminirani, koji sadrže pogrešan ili nemaju aktivnog sastojka, ili im je istekao rok trajanja, na tržištu zemalja s niskim i srednjim primanjima vrijedi više od 30 milijardi dolara.
“Najbolji ishod je da takvi lažni lijekovi vjerovatno neće izliječiti bolest kojoj su namijenjeni i neće imati nikakvih posljedica”, kaže Pernette Bourdillion Esteve, iz tima WHO-a koji se bavi falsificiranim medicinskim proizvodima.
Upozorava da je “najgori mogući ishod da će oni aktivno nanijeti štetu zdravlju, jer mogu sadržavati toksične sastojke”.
Globalna farmaceutska industrija vrijedi više od 1.000 milijardi dolara.
Veliki lanci opskrbe protežu se od ključnih proizvođača u Kini i Indiji, preko skladišta za pakiranja u Evropi, Južnoj Americi ili Aziji, do distributera, koji lijekove šalju u svaku zemlju svijeta.
Nestašica se već osjeća
“Danas vjerovatno ništa nije toliko globalizirano kao lijekovi”, kaže Esteve.
No, kako se svijet sve više zatvara, lanac snabdijevanja već pomalo “puca”.
Nekoliko farmaceutskih kompanija iz Indije tvrdi da sada funkcioniraju sa 50 do 60 posto uobičajenog kapaciteta.
S obzirom na to da indijske kompanije sa 20 posto sudjeluju u opskrbi svih osnovnih lijekova za afrički kontinent, afričke države će biti posebno pogođene novonastalim stanjem.
Ephraim Phiri, apotekar u zambijskoj Lusaki, kaže da se nestašica već osjeća.
“Lijekova nam već ponestaje i mi ih nastojimo nadomjestiti, a zapravo smo nemoćni, jer je vrlo teško doći do novih zaliha… osobito lijekova poput antibiotika i onih za liječenje malarije.”
Na mukama su i proizvođači i dobavljači, jer su sirovine za izradu tableta sada toliko skupe da neke kompanije jednostavno ne uspijevaju nastaviti s radom.
Jedan pakistanski proizvođač lijekova kaže da je ranije sirovine za antimalarijski lijek hidrohlorokin nabavljao za oko 100 dolara po kilogramu, no danas se cijena povećala na 1.150 dolara po kilogramu.
Pomažu li lijekovi protiv malarije?
I dok sve veći broj zemalja uvodi potpunu blokadu, problem ne predstavlja isključivo smanjena proizvodnja, već i povećanje potražnje, jer ljudi u cijelom svijetu panično stvaraju zalihe osnovnih lijekova.
Kombinacija smanjene ponude i povećane potražnje razlog je zbog kojeg WHO upozorava na opasno povećanje proizvodnje i prodaje lažnih lijekova.
“Kada ponuda ne namiruje potražnju, stvara se okružje u kojemu će se potražnju pokušati nadoknaditi lažnim ili lijekovima slabijeg kvaliteta”, kaže Esteve.
Iz razgovora s farmaceutima i kompanijama za proizvodnju lijekova diljem svijeta doznaje se da je trenutno na udaru globalna opskrba lijekovima protiv malarije.
Od kako je američki predsjednik Donald Trump spomenuo potencijal hlorokina i srodnog mu derivata hidroksihlorokina u liječenju korona virusa, globalno je porasla potražnja za ovim liekovima, namijenjenim liječenju malarije.
WHO ponovo upozorava da nema čvrstog dokaza po kojem su ti lijekovi uspješni u liječenju virusa koji uzrokuje Covid-19.
‘U pitanju korist moderne medicine’
S ozbirom na povećanu potražnju, već sada su u opticaju velike količine lažnog hlorokina u Demokratskoj Republici Kongu i u Kamerunu.
Antimalarijski lijek hlorokin u uobičajenim se okolnostima prodaje u kutijama od po 1.000 tableta, koje se prodaju po četrdesetak dolara, dok ga lokalni farmaceuti u Kongu sada prodaju i po 250 dolara.
Profesor Paul Newton, stručnjak za lažne lijekove sa Univerziteta Oxford, upozorava da će se, s obzirom na daljnji razvoj pandemije, distribucija lažnih i opasnih lijekova samo povećavati ako vlade globalno ne nastupe jedinstveno.
“Prijeti nam opasnost od paralelne pandemije – one nekvalitetnih i falsificiranih proizvoda, ako se svi ne angažiramo na globalnom koordiniranom planu. U protivnom će korist od moderne medicine biti u potpunosti izgubljena.”
Izvor: Agencije