Ministri: COVID-19 nezabilježena zdravstvena kriza u EU-u

Ministri zdravstva zemalja članica EU-a složili su se da je COVID-19 nezabilježena zdravstvena kriza u historiji Unije i da je najvažnije smanjiti njen utjecaj na ljudske živote, rekao u srijedu hrvatski zdravstveni zvaničnik, prenosi Hina.
“Fokus treba ostati na smanjenju utjecaja na ljudske živote, u smislu broja oboljelih i umrlih koliko god je to moguće”, istakao je Željko Plazonić, državni sekretar u Ministarstvu zdravstva Hrvatske, nakon videokonferencije s evropskim ministrima zdravstva.
Ministri su istakli da je “pandemija bolesti COVID-19 dosad nezabilježena zdravstvena kriza u historiji EU-a, ali i ozbiljna prijetnja ekonomiji i društvu EU-a u cjelini”, rekao je Plazonić novinarima.
Također je rekao da je “iznimno važno osiguranje sveobuhvatnog testiranja stanovništva i zaštita posebno ranjivih grupa”.
Dodao je da je uz suradnju i koordinaciju 27 članica potrebno jačati “zajedničke napore u istraživanju i pronalasku cjepiva”.
Na videokonferenciji je sudjelovala i Stella Kyriakides, povjerenica Evropske komisije za zdravlje i sigurnost hrane. Predstavila je smjernice za optimalnu i racionalnu upotrebu lijekova kako bi se izbjegla nestašica u kontekstu bolesti COVID-19, rekao je Plazonić.
Neke članice EU-a polako se vraćaju ‘u normalu’
Evropska komisija predstavila je u srijedu plan za postepeno popuštanje mjera s uvažavanjem tri kriterija. Širenje zaraze mora biti znatno usporeno i stabilizirano, zdravstveni sistemi moraju imati dovoljno kapaciteta i potrebno je bolje pratiti širenje zaraze, što se može postići većim testiranjem.
Plazonić je rekao da se članice EU-a slažu da su “adekvatni kapaciteti zdravstvenog sistema ključni za donošenje odluka o popuštanju postojećih mjera”.
Neke članice EU-a počele su s laganim povratkom “u normalu” početkom sedmice, ali ne i Hrvatska.
“Hrvatska će na to biti spremna kada svi relevantni parametri, pogotovo epidemiološki, budu dozvolili tzv. relaksaciju mjera”, poručio je Plazonić.
U Italiji, u kojoj je više od 21.000 ljudi umrlo u pandemiji, ograničen broj prodavnica i kompanija dobio je dopuštenje za otvaranje. Najpogođenija Lombardija i druge regije na sjeveru Italije odlučile su još malo pričekati, ali Veneto počinje s laganim otvaranjem.
Nakon pet sedmica karantina mogu raditi knjižare i prodavnice s opremom za bebe i malu djecu, ali uz striktno pridržavanje mjera i higijene.
Desetak hiljada djece u Danskoj vraća se u srijedu u škole, vrtiće i jaslice, a u Sloveniji su neke firme, obrti i prodavnice u utorak nastavili raditi.
U Austriji su od utorka otvorene manje prodavnice do 400 kvadratnih metara te veće prodavnice s građevinskim i vrtnim materijalom, uz obavezno provođenje strogih higijenskih standarda, nošenje maski i držanje razmaka.
Češka vlada u utorak je najavila plan postepenog otvaranja prodavnica i restorana u sljedećih sedam sedmica. No, ministar zdravstva Adam Vojtech upozorio je da plan zavisi od poštivanja higijenskih mjera te da je uvjetovan i brzinom širenja korona virusa.
Građevinski i industrijski radnici u Španiji vratili su se u ponedjeljak na posao nakon što su najnoviji podaci ukazali na blagi pad broja novih slučajeva zaraze korona virusom.
Izvor: Agencije