Od Crne smrti do AIDS-a: Pandemije su oblikovale ljudsku historiju

Pandemije su poznate po tome da uzrokuju haos, ali i po sposobnosti čovjeka da se prilagodi promijenjenim okolnostima (EPA)

Hernan Cortes pobjegao je 1520. godine pred žestokim napadom iz astečke prijestolnice Tenochtitlana i u bijegu do obale izgubio veći dio svojih vojnika.

No, španski konkvistador nije znao da je za sobom ostavio daleko razornije oružje od pušaka i mačeva – velike boginje.

Kada se vratio da ponovo pokuša osvojiti grad, Tenochtitlan se slamao u epidemiji, koja će uništiti astečki narod, strukture njegove vlasti i dovesti do brutalnog poraza Astečkog sarstva.

Bio je to početak višestoljetnog propadanja domorodačkih društava od Ognjene zemlje do Beringovog prolaza, prenosi Hina.

Od Justinijanove kuge u 6. stoljeću i Crne smrti u 14. stoljeću do dječje paralize i AIDS-a, pandemije su silom mijenjale civilizacije odkako su ljudi počeli živjeti u gradovima prije više hiljada godina.

Iako su odnijele mnogo ljudskih života, potaknule su i velike promjene na području medicine, tehnologije, vlasti, obrazovanja, religije, umjetnosti, društvene hijerarhije i sanitarnih uvjeta.

Covid-19 će promijeniti svijet

Prije epidemija kolere u 19. stoljeću u gradovima su se, naprimjer, miješale otpadne vode i voda za piće.

Niko ne može znati kako će pandemija Covid-19, respiratorne bolesti koju uzrokuje novi korona virus, u konačnici promijeniti svijet.

Nepredvidljive posljedice dovest će do još više nepredvidljivih posljedica, ali se neke naznake već vide.

Nacije se zatvaraju, vladari teže većim autoritarnim ovlastima, ubrzava se urušavanje američkog liderstva, ekonomiju očekuje recesija…

Ljudi žive u strahu i nepovjerenju, mnogi ostaju bez posla i mogli bi iskusiti siromaštvo kakvo nisu nikada.

Istovremeno, naučnici, tehnokrati i neke kompanije grozničavo rade ne bi li zaustavili ovu pandemiju i bolje nas pripremili za novu.

Nema sumnje da će od ove epske krize nastati nova tehnologija.

Pandemije su poznate po tome da uzrokuju haos, ali i po sposobnosti čovjeka da se prilagodi promijenjenim okolnostima.

Smrtni udarci feudalnom poretku

Među onima koji proučavaju pandemije postoji izreka: “Ako ste vidjeli jednu pandemiju, vidjeli ste jednu pandemiju” – nema sličnih.

Pandemije i epidemije dovele su do velikog napretka na području javnog zdravlja, što je omogućilo gradovima i civilizacijama da rastu i napreduju.

To su, naprimjer, teorija da neke bolesti uzrokuju mikroorganizmi, zatim sistemi gradske kanalizacije i vodosnabdijevanja, vakcinacija, penicilin, bolja higijena, odjeli za izolaciju oboljelih i naučna metoda koja je u modernu medicinu uvela racionalnost.

Nacije i društva rasli su i padali na valovima pandemija.

Pandemija kuge u 14. stoljeću, koja je života stajala pola stanovništva Evrope, nanijela je smrtne udarce feudalnom poretku.

Valovi kuge koji su slijedili još stoljećima uzdrmali su vjeru u Rimokatoličku crkvu i, kako sugeriraju neki povjesničari, omogućili renesansu i reformaciju.

Ali, promjene koje su izazvale manje epidemije, čak i jedva zabilježene u povijesti, također su imale goleme posljedice.

Žuta kroznica zaustavila Napoleona

Sjetite se samo kako su Sjedinjene Američke Države stekle veliki srednji dio teritorija, što im je omogućilo širenje na zapad prema Kaliforniji i prerastanje u najbogatiju zemlju na svijetu.

Godine 1802. Napoleon je poslao najveću svjetsku vojsku na Karibe, kako bi ugušio pobunu robova i obnovio francusku vladavinu u najprofitabilnoj francuskoj koloniji Saint-Domingue.

Ali, epidemija žute groznice usmrtila je gotovo 50.000 vojnika i prisilila vojsku na povlačenje.

Ostavši bez bogate kolonije, kojom bi finansirao velike planove na američkom kontinentu, Napoleon se usredotočio na Evropu, kako bi se obračunao s Engleskom.

Saint-Domingue je postao Haiti, prva slobodna crnačka republika na svijetu, a predsjednik Thomas Jefferson jeftino je kupio veliki francuski teritori,j koji se protezao od New Orleansa sve do Stjenjaka i Kanade.

No, još veća biološka katastrofa, pandemija španske gripe 1918. godine, koja je odnijela između 20 i 50 miliona ljudskih života na kraju Prvog svjetskog rata, bila je gotovo beznačajna u smislu većih društvenih promjena.

Pandemija je tek na početku

Neki historičari nazvali su je “zaboravljenom pandemijom”, čak su je veliki američki pisci koji su živjeli u to vrijeme, kao što su Ernest Hemingway, William Faulkner i Francis Scott Fitzgerald, ili ignorirali, ili jedva spomenuli u svojim djelima.

“Ništa drugo, nikakva infekcija, rat ili glad, nisu nikad prije ubili toliko mnogo ljudi u tako malo vremena. A ipak nikada nije izazvala strahopoštovanje, ni 1918. godine, ni poslije”, istakao je Alfred W. Crosby u knjizi Zaboravljena američka pandemija.

Kako će ovaj novi virus, SARS-CoV-2, utjecati na ljudsko društvo, ne može se znati, jer je pandemija tek na početku.

Ali, zahvaljujući modernoj medicini i svemu što do sada znamo o virusu, niko ne očekuje novu špansku gripu ili Crnu smrt.

Izvor: Agencije