Minhenski klaster: Kako se Njemačka pripremila za korona virus

Za vrijeme ručka jednog januarskog dana u fabrici autodijelova jedan od radnika obratio se kolegi koji je sjedio pored njega zamolivši ga da mu doda so. Naučnici koji su proučavali razvoj događanja zaključili su da je u tom trenutku sa solnicom na radnika prešao i novi korona virus.
Činjenice o tom incidentu dokumentirane su zahvaljujući detaljnoj istrazi, što predstavlja dio rijetke priče o uspjehu u “globalnom ratu” protiv virusa.
Ta dva radnika bila su najraniji kontakt u onome što će postati prvi dokumentirani lanac prenošenja virusa koji izaziva bolest COVID-19 sa čovjeka na čovjeka izvan Azije.
Riječ je o dvojici radnika kompanije “Webasto Group”, dobavljača autodijelova u Bavarskoj, koja se našla u centru svjetske pažnje nakon što je otkriveno da je kineska zaposlenica te kompanije zaražena i da je donijela virus u centralu “Webasta”. Tamo je virusom zarazila nekoliko drugih kolega, od kojih jedan od njih, kako su naučnici kasnije saznali, ručao u kantini kompanije i nije imao nikakav kontakt s kineskom pacijenticom.
Praćenje zaraženih
Scena iz kantine 22. januara bila je jedna od desetaka svakodnevnih situacija koje su naučnici evidentirali u okviru medicinskih napora da pronađu, testiraju i izoliraju zaražene radnike kako bi regionalna vlada mogla spriječiti širenje virusa.
To praćenje bilo je faktor koji je pomogao Njemačkoj da dobije izuzetno važno vrijeme za izgradnju svoje odbrane u borbi protiv bolesti, a naučnici kažu da je vrijeme koje je Njemačka kupila možda spasilo živote nekim ljudima.
Prvi slučaj lokalnog prenošenja virusa pojavio se ranije nego u Italiji, ali je Njemačka imala mnogo manje smrtnih slučajeva ako se uzme u obzir da je prvi slučaj lokalnog prenošenja bolesti u Italiji otkriven 21. februara.
Tada je Njemačka počela medijsku kampanju i pokrenula vladinu strategiju za borbu protiv virusa, zasnovanu na testiranju širokih razmjera. U Njemačkoj su dosad zabilježena više od 2.673 smrtna slučaja, dok ih je u Italiji, koja ima manje stanovnika od Njemačke, zabilježeno 19.468.
“Naučili smo da moramo pažljivo pratiti lance zaraze kako bismo ih prekinuli”, izjavio je za Reuters Clemens Wendtner, ljekar koji je liječio minhenske pacijente.
Wendtner je sarađivao s nekim od najboljih njemačkih naučnika kako bi se zaustavilo ono što je kasnije postalo poznato kao “minhenski klaster”, te savjetovali bavarsku vladu kako da postupi. Nakon toga, Bavarska je među prvima uvela mjere ograničenja kretanja građana, koje su kasnije primijenjene širom zemlje 22. marta.
Rana i masovna testiranja
Naučnici, među kojima je i Chris Whitty, šef medicinskog osoblja u Engleskoj, usporavanje širenja korona virusa u Njemačkoj pripisuju ranom uvođenju masovnijeg testiranja.
“Svi znamo da je Njemačka napredovala u sposobnosti provođenja testova za otkrivanje virusa i iz toga se može mnogo naučiti”, izjavio je na televiziji ranije ove sedmice.
Christian Drosten, vrhunski virolog u berlinskoj bolnici Charite, rekao je da je Njemačkoj pomoglo to što je rano imala jasan klaster.
Drosten je bio jedan od više od 40 naučnika koji su učestvovali u ispitivanju minhenskog klastera. Njihov je rad dokumentiran u radnom dokumentu koji su pripremili prošlog mjeseca. Rad, koji još nije dobio recenziju kolega naučnika, objavljen je na sajtu NDR-a.
Stopa smrtnosti od korona virusa u Njemačkoj od 1,9 posto najniža je među zemljama koje su najviše pogođene bolešću, u poređenju s 12,6 posto u Italiji. No, stručnjaci kažu da je veći broj smrtnih slučajeva u Njemačkoj i drugim zemljama neizbježna stvar.
“Stopa smrtnosti će porasti”, rekao je Lothar Wieler, predsjednik Instituta za zarazne bolesti “Robert Koch” u Njemačkoj. Razlika između Njemačke i Italije dijelom je statistička – stopa u Njemačkoj znatno je niža nego u Italiji jer je Njemačka provela opsežna testiranja.
Udvostručen broj kreveta
Iz Instituta “Robert Koch” kažu da je Njemačka uradila više od 1,3 miliona testova. Drosten kaže da Njemačka sada radi do 500.000 testova sedmično. Italija je obavila više od 800.000 testova od 21. februara, navodi Agencija za civilnu zaštitu te zemlje. Uz nekoliko lokalnih izuzetaka, Italija testira samo ljude koji su odvedeni u bolnicu s očitim i teškim simptomima.
Njemačka vlada koristi sedmice koje je dobila na iskustvu u Muenchenu da udvostruči broj kreveta na odjelima intenzivne njege, čiji broj sada iznosi približno 28.000.
Istraživanje provedeno 2012. pokazuje da je Njemačka već imala najveći broj kreveta na intenzivnoj njezi u Evropi u odnosu na broj stanovnika.
Sve to možda nije dovoljno. Dokument Ministarstva unutrašnjih poslova koji je poslan drugim vladinim odjelima 22. marta uključuje najgori scenarij s više od milion smrtnih slučajeva. Prema drugom scenariju, doseže do 12.000 smrtnih slučajeva – uz obavljanje većeg broja testova nakon ublažavanja ograničenja. Njemačka je najavila da će preispitati ograničenja nakon Uskrsa.
Kad je riječ o proizvođaču autodijelova, odakle je krenula zaraza virusom, kriza je završena, a kompanija je ponovo otvorila svoja vrata. Svih 16 ljudi koji su tamo zaraženi virusom izliječeno je.
Izvor: Agencije