Kolike su šanse preživljavanja nakon zaraze korona virusom

Po nekim procjenama gotovo 70 posto svjetske populacije moglo bi se zaraziti korona virusom, a stopa smrtnosti varira od 0,9 do 3,4 posto, ovisno o različitim podacima, javlja dpa.

Svjetska zdravstvena organizacija kaže da 14 posto ljudi s Covidom-19, bolesti koju uzrokuje novi korona virus, razvije tešku kliničku sliku i treba hospitalizaciju i podršku kisikom, prenosi Hina.

No izračunavanje izgleda za preživljavanje u ovako ranoj fazi pandemije ne može biti precizno.

Preciznog izračuna ne može biti jer zdravstveni radnici ne znaju koliko je ljudi zaraženo, ali nije razvilo simptome ili su oni bili toliko blagi da nisu tražili medicinsku pomoć.

“Potpune razmjere bolesti nećemo znati dok ne ‘ulovimo zraka’ i dok ne analiziramo podatke”, kazao je američki imunolog Gene Olinger.

Kako bi utvrdili ko je najranjiviji, naučnici će u obzir morati uzeti faktore poput klime, pristupa zdravstvenoj njezi i genetiku. Tuberkuloza, primjerice, još uvijek ubija milion i po ljudi u svijetu godišnje, ali učestalost znatno varira ovisno o klimi i geografiji.

Najranjivija grupa

U dosadašnjem razvoju pandemije jedan se uzorak ističe i bez neke naučne analize: najranjivija su grupa stariji, posebno oni s ranijim bolestima.

Stručna grupa Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) posjetila je prošli mjesec Kinu, ishodište pandemije, i utvrdila da je stopa smrtnosti u svim dobnim grupama prethodno zdravih ljudi iznosila 1,4 posto.

Ali među onima koji su prethodno bolovali od kardiovaskularnih bolesti iznosila je 13,2 posto, među dijabetičarima 9,2 posto, visokotlakašima 8,4 posto, među onima s kroničnim bolestima dišnih puteva osam posto i 7,6 posto kod oboljelih od raka.

U međuvremenu, pacijenti stariji od 80 umirali su po stopi od 21,9 posto.

U odvojenoj studiji koju su prošli mjesec objavili naučnici Kineskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, provedenoj na 45.000 potvrđenih slučajeva Covida-19, pokazalo se da je ukupna smrtnost 2,3 posto, ali skače na osam posto za pacijente u sedamdesetim godinama i na 14,8 posto kod starijih od 80.

Pošto su oba navedena istraživanja provedena u Kini, a to je nedovoljno raznolik uzorak, britanski naučnici s Kraljevskog koledža u Londonu proveli su analizu na globalnom nivou.

Stopa smrtnosti

Po njima je općenita smrtnost 0,9 posto, ali raste na 2,2 posto pacijenata u šezdesetim godinama, na 5,1 posto u sedamdesetim i na 9,3 posto u osamdesetim i starijima.

“Prilično je jasno da dob igra veliku ulogu. Što ste stariji, šanse za preživljavanje padaju”, kaže hongkonški virolog Malik Peiris.

Premda godine predstavljaju najveći rizik, nipošto nisu i jedini. U svim dosadašnjim analizama utvrđeno je da visok tlak, dijabetes i bolesti srca pridonose težoj kliničkoj slici bolesnika.

Peiris kaže da su postojeći podaci tek vrh ledenog brijega. Brojni slučajevi o kojima se ne zna mogli bi zanjihati stopu smrtnosti na bilo koju stranu.

To se dogodilo 2009. s pandemijom takozvane svinjske gripe, odnosno virusa H1N1. U prvim danima izgledalo je da je stopa smrtnosti dva posto, rekao je Peiris.

S vremenom su naučnici tražili antitijela na H1N1 u krvnim uzorcima u općoj populaciji, otkrivši da su se mnogi zarazili i oporavili i ne znajući da su bili bolesni. Kad su svi ti slučajevi uključeni u statistiku, smrtnost je pala na samo 0,002 posto, kazao je.

“Važno je znati stopu smrtnosti”, ističe Peiris. “Mnoge zemlje govore o agresivnim mjerama koje su vrlo teške za ekonomiju jer pretpostavljaju da je stopa jedan posto ili veća. Ako znate da je ona stoput niža, mjere će biti sasvim drugačije. Odgovor na zarazu temelji se na njezinoj težini”.

Izvor: Agencije