Kada i kako? Scenariji raspleta krize s korona virusom

I pored uvođenja strogih mjera, pandemija je počela prodirati u nove države (EPA)
I pored uvođenja strogih mjera, pandemija je počela prodirati u nove države (EPA)

Dok korona virus nastavlja harati zemljama širom svijeta, koje jedna za drugom padaju u naporima da mu se suprotstave, naviru pitanja puna očaja i zbunjenosti o tome koliko će svijet moći izdržati ovu pandemiju? Nazire li se svjetlo na kraju tunela, odnosno tračak nade da će se kriza okončati, i kako će se sve to desiti?

Još od prvih znakova širenja bolesti konstantno se ulažu međunarodni napori, pogotovo medicinski, na polju pronalaska lijeka ili vakcine koja može zaustaviti zarazu. Sa sve bržim širenjem virusa, koji se, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, pretvorio u pandemiju, nastavljeni su napori na globalnom nivou te poduzete ozbiljne mjere s ciljem suzbijanja zaraze korona virusom.

I pored uvođenja strogih mjera, pandemija je počela prodirati u nove države, dok su zemlje u kojima je virus prisutan već neko vrijeme bilježile sve veći broj žrtava. Štaviše, pojedine države proglasile su svojevrsni poraz i predaju u suočavanju s bolešću, posebno uz otkrivanje slabosti u medicinskim sistemima, čak i na nivou razvijenih zemalja, o čemu govori i broj žrtava virusa.

Još jednom se ponavlja pitanje: Naziru li se znakovi okončanja krize i kada će se život moći vratiti u normalu? Veliki broj stručnjaka i brojne studije pokušali su dati odgovor na ova pitanja. U nastavku teksta predstavljamo neke od tih scenarija.

Kriza će sigurno potrajati…

U članku objavljenom u američkom časopisu The Atlantic, bivša službenica američkog Ministarstva unutrašnje sigurnosti Juliette Kayyem piše kako očekuje da će trenutna kriza, koja je bacila sjenu na različite aspekte života ljudi, još potrajati. U članku pod naslovom “Kriza bi mogla trajati 18 mjeseci, pripremite se”, Kayyem piše da “kraj krize neće nastupiti tako brzo kao u slučaju donošenja odluka o karantinu i zatvaranju gradova, i to se neće uskoro dogoditi”.

Istakla je da postoje dva važna pitanja na koja će ljudi pokušati dobiti odgovor kako vrijeme prolazi: Kada će se pandemija završiti? Kada ćemo se moći vratiti normalnom životu?

Pojašnjava da odgovor na posljednje pitanje, vezano za to kada će se ljudi moći vratiti normalnom životu, ne podliježe samo odlukama struke, već i moralnim i političkim kalkulacijama, o kojima niko ne želi glasno raspravljati.

Vezano za prvo pitanje, o završetku pandemije, Kayyem je istaknula da, prema standardima u pogledu javnog zdravlja, pandemija korona virusa neće prestati još 18 mjeseci. Svoj stav potkrepljuje time da bi jedino rješenje za trenutnu krizu mogla biti vakcina protiv smrtonosnog virusa, ali da to iziskuje određeno vrijeme.

Univerzitet Imperial College u Londonu objavio je studiju prema kojoj bi borba protiv korona virusa mogla trajati 18 mjeseci. U studiji se naglašava da se moraju poduzeti hitne i stroge mjere, koje će trajati mjesecima kako bi se ublažila katastrofa te da život više nikada neće biti isti nakon pojave korona virusa.

U studiji se stavlja akcenat na strategiju izgradnje “imuniteta krda” u suprotstavljanju virusu, poznate metode koja podrazumjeva da što više ljudi oboli od virusa kako bi se stekao imunitet, odnosno da se virusu suprostavlja virusom.

Niko još nema izlaznu strategiju

U studiji se ističe da virus, u nekim aspektima, predstavlja veću prijetnju za razvijene zemlje nego za one sa slabim ili nepostojećim medicinskim sistemom. Finansijski jače zemlje bit će izloženije kolapsu kada se život promijeni, a ljudi budu zahtijevali određeni nivo liječenja.

Izvještaj koji je objavio britanski BBC predviđa da će bolest potrajati, stoga je jasno da trenutna strategija zasnovana na izolaciji velikih dijelova društva nije održiva dugoročno, jer će socijalna i ekonomska šteta biti katastrofalna.

U ovakvoj situaciji zemljama je potrebna “izlazna strategija”, odnosno način na koji će se ukinuti ograničenja i život vratiti u normalu, bez obzira što bi to značilo povećanje stope zaraze korona virusom. 

“Imamo veliki problem kada je u pitanju strategija za okončanje bolesti i na koji način se to može postići. Nijedna zemlja nema izlaznu strategiju. To je ogroman naučni i društveni izazov”, kazao je Mark Woolhouse, profesor epidemiologije zaraznih bolesti na Univerzitetu u Edinburgu.

U konačnici, stručnjaci nude tri glavna načina za borbu protiv virusa:

Čekati vakcinu ili ‘imunitet krda’

Prvo: Razvoj vakcine i lijeka protiv virusa, a to bi značilo ostati tamo gdje jesmo godinu do godinu i po, što je dug vremenski period ako pogledamo nezapamćene socijalne restrikcije koje su trenutno nametnute.

Drugo: izgradnja imuniteta putem infekcije, što je ranije spomenuto prilikom govora o “imunitetu krda”. Doktor Neil Ferguson sa Univerziteta Imperial College u Londonu kaže: “Dakle, na kraju, ako nastavimo tako više od dvije godine, možda bi u tom trenutku bio zaražen dovoljan dio društva da pruži određeni stepen zaštite zajednice.”

Treće: Trajna promjena ponašanja našeg društva, u smislu navikavanja i prilagođavanja mjerama koji su danas nametnute kako bi se suprotstavilo širenju virusa. Profesor Woolhouse smatra takvu opciju izglednom te kaže: “Treća opcija su stalne promjene u našem ponašanju, koje nam omogućavaju da održimo niske stope prijenosa infekcije.”

To može obuhvatati ​​ostavljanje na snazi određenih mjera koje su uvedene ili testiranje i izoliranje pacijenata u pokušaju da se obuzda širenje bolesti.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO