Zašto korona virus još nije teško pogodio Afriku?

Afričke zemlje zasad nisu teže pogođene pandemijom korona virusa, ali stručnjaci upozoravaju da se trebaju pripremiti na najgore posljedice zaraze, posebno zbog slabe zdravstvene infrastrukture, siromaštva i sukoba na tom kontinentu.

Mada je u Africi prethodnih nekoliko dana zabilježen znatan porast oboljelih od korona virusa, broj zaraza i smrtnih slučajeva i dalje je relativno mali, prenosi AFP.

Stručnjaci su više puta upozoravali na opasnosti širenja bolesti u Africi, imajući u vidu slabu zdravstvenu infrastrukturu, siromaštvo, sukobe, lošu sanitaciju i gužve u gradovima, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Do srijede je u Africi zabilježeno 16 smrtnih slučajeva – po šest u Egiptu i Alžiru, dva u Maroku i po jedan u Sudanu i Burkini Faso, dok je širom kontinenta registrirano više od 600 zaraženih.

Ti brojevi relativno su mali u odnosu na ostatak svijeta, gdje je broj umrlih premašio 10.000, a zaraženo je gotovo 250.000 osoba, prenosi Fena.

Siromašni najranjiviji na zaraze

Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je da su u podsaharskoj Africi zabilježena 233 slučaja zaraze, ali i upozorio da zvanični podaci vjerovatno ne odražavaju punu sliku jer ima neotkrivenih ili neprijavljenih slučajeva bolesti COVID-19.

Istakao je da je već viđeno kako se virus ubrzava kada dođe do određene tačke.

Rand Corporation iz SAD-a u analizi iz 2016. naveo je da su od 25 zemalja koje su najranjivije na zaraze 22 u Africi, dok su preostale tri Afganistan, Jemen i Haiti.

U izvještaju je kao posebno podložan zarazama naveden pojas koji ide južnim obodom Sahare preko Sahela do Roga Afrike, gdje su mnoge zemlje zahvaćene sukobima.

Korona virus još nije teško pogodio većinu Afrike, ali nisu ni mjere socijalnog distanciranja, ističe The New York Times, ukazujući na upozorenja da bi dolazak virusa u prenatrpane gradove kao što su Kinshasa, Lagos i Addis Abeba mogao imati katastrofalne rezultate.

U prijestonici Burkine Faso, Ouagadougouu, ljudi nose maske, ali ne da se zaštite od korona virusa nego od prašine koja dolazi iz Sahare, piše list i ukazuje da panika zbog bolesti COVID-19 još nije stigla u tu i mnoge druge afričke zemlje, dok se pandemija proširila Kinom, Evropom i SAD-om.

‘COVID-19 donijeli Evropljani i Amerikanci’

Iako mnoge afričke zemlje imaju razvijen saobraćaj s Kinom, većinom su COVID-19 u Afriku donijeli ljudi koji dolaze iz Evrope ili Sjeverne Amerike, ističe list, dodajući da je nekoliko afričkih država, uključujući Ugandu, Ganu, Keniju, Južni Sudan i Južnoafričku Republiku, nedavno uvelo zabranu putovanja u evropske zemlje ili SAD, koje su godinama ograničavale ulazak ljudi iz Afrike.

Stručnjaci navode različita objašnjenja zašto korona virus još nije teško pogodio Afriku.

Neki kažu da je širenje virusa sporije zbog toplog vremena mada je to, kako ukazuje američki list, osporeno.

Drugi kažu da su relativno ograničene međunarodne veze afričkih zemalja usporile širenje korona virusa na tom kontinentu.

Mnoge afričke zemlje osnovale su javne zdravstvene institucije poslije izbijanja ebole 2013.

Afrička unija uspostavila je Afrički centar za kontrolu i sprečavanje bolesti, koji koordinira borbu protiv zaraza, ali, kako ukazuje New York Times, zdravstveni sistemi u Africi nikad nisu bili dobro finansirani.

‘Moj kontinent treba se probuditi’

Stručnjaci upozoravaju da to, zajedno s prenatrpanim gradovima i lošom sanitacijom i nepredvidljivim kretanjem stanovništva, može onemogućiti kontrolu bolesti.

Afrika se treba pripremiti za najgore kako se korona virus počeo širiti lokalno, rekao je generalni direktor WHO-a.

Pandemija je tek počela zahvatati Afriku i Južnoafrička Republika zasad je u fokusu zabrinutosti kad je riječ o podsaharskoj Africi, s obzirom na to da je za dva dana broj slučajeva gotovo udvostručen na 116, navodi AP.

Agencija ukazuje na upozorenja stručnjaka da bi zdravstveni kapaciteti i u toj najbogatijoj afričkoj zemlji mogli biti preopterećeni poslije širenja virusa.

“Mislim da se Afrika treba probuditi. Moj kontinent treba se probuditi”, rekao je šef WHO-a Ghebreyesus, koji je Etiopljanin.

Od 54 afričke zemlje do srijede su u 33 zabilježeni slučajevi obolijevanja, navodi AP, ukazujući da su mnoge zemlje na tom kontinentu uvele ograničenja u borbi protiv korona virusa.

Naprimjer, najmnogoljudnija zemlja u Africi, Nigerija, najavila je ograničenje na ulazak državljana zemalja s više od 1.000 slučajeva bolesti COVID-19.

Somalija je zatvorila škole i univerzitete na dvije sedmice, dok je Uganda, koja još nema zabilježenih slučajeva, zabranila putovanja u najpogođenije zemlje, suspendirala vjerska okupljanja i ograničila broj ljudi na vjenčanjima na deset.

‘Još nemamo taj virus ovdje’

Sve više afričkih država uvodi restriktivne mjere za sprečavanje širenja korona virusa, poput zatvaranja, granica, škola i univerziteta ili zabrane velikih javnih okupljanja, dok se pojedini pitaju zašto su uopće potrebna takva stroga ograničenja, prenosi Reuters.

Međutim, u zabranama postoje izuzeci, a neke mjere selektivno se primjenjuju, što zbunjuje građane.

Kao primjer Reuters navodi da su u većinski muslimanskom Senegalu otkazani vjerski festivali, ali su dozvoljene grupne molitve muslimana.

Sijera Leone, gdje još nije bilo zabilježenih slučajeva zaraze, zabranio je okupljanje više od 100 ljudi, ali su iz toga izuzete pijace, na kojima se skupljaju hiljade ljudi.

Kupci i prodavači na takvim pijacama kažu da si ne mogu priuštiti da ne dođu.

“Još nemamo taj virus ovdje, pa zašto da prestanemo?”, rekla je za Reuters jedna prodavačica.

Izvor: Agencije