Evropa se pokušava osloboditi zavisnosti od uvoza lijekova

Pandemija korona virusa i strah od nestašica medikamenata samo su ponovo istakli problem koji postoji već duže vrijeme – zavisnost svjetske farmaceutske industrije od malog broja proizvođača koji lijekove proizvode u Indiji i Kini, zemljama u kojima je proizvodnja najjeftinija.

Lanac snabdijevanja lijekovima u današnje vrijeme se proteže preko cijelih kontinenata, prenosi Beta.

Evropski farmaceutski koncerni svoje proizvode prave u Indiji, ali gotovo 70 posto osnovnih aktivnih supstanci lijekova potiče iz Kine.

Kina, naprimjer, proizvodi 80 do 90 posto aktivnih sastojaka za proizvodnju antibiotika.

Razlog je jednostavan – ti sastojci se nigdje drugdje ne mogu proizvesti tako jeftino i u tolikim količinama, prenosi portal EURACTIV Njemačka.

Međutim, Kina i Indija u suštini nemaju vlastitu farmaceutsku industriju.

Mnogo vremena, novca i iskustva

Ono što se u tim zemljama proizvodi su takozvani generički lijekovi, čija su patentna prava istekla i koje s istim hemijskim sastavom i s istim dejstvom mogu kopirati drugi proizvođači.

Generički lijekovi su na tržištu medikamenata potrebni zato što su mnogo jeftiniji od zaštićenih originalnih preparata.

Visoka cijena rezultat je činjenice da svaki lijek do puštanja u prodaju mora proći veliki broj ispitivanja, što, po pravilu, traje više od deset godina i guta milione eura.

Generički lijekovi zato pokrivaju veliki dio medicinskih potreba u svijetu.

S obzirom da ispitivanje i dobijanje dozvole za nove lijekove zahtjeva mnogo vremena, novca i iskustva, tržište zaštićenih originalnih ili inovativnih preparata još je u rukama zapadnih industrijskih država.

Pogled na broj ispitivanja lijekova koja su pokrenule farmaceutske kompanije pokazuje da Sjedinjene Američke Države na globalnom planu uvjerljivo vode u oblasti farmaceutskih istraživanja.

U 2017. godini u SAD-u je, prema podacima Udruženja njemačkih farmaceutskih kompanija, provedeno 2.320 takvih studija.

U Njemačkoj ih je, poređenja radi, bilo 588, u Kini 352, a u Indiji svega 56.

Međutim, Kina ne želi ostati radionica svjetske farmaceutske industrije, već želi preuzeti vodeću ulogu i u istraživanju.

Sistemu nedostaje ‘plan B’

Evropska trgovinska komora nedavno je u jednom dokumentu konstatirala da se “Kina nalazi u ključnoj fazi, pošto se od proizvođača generičkih lijekova pretvara u ponuđača originalnih lijekova”.

Za preseljenje proizvodnje generičkih lijekova u zemlje nečlanice Evropske unije godinama su postojali i pravni razlozi.

Evropsko patentno pravo, koje nekom lijeku pruža zaštitu 20 godina, istovremeno zabranjuje da se u tom periodu proizvode bilo kakve generičke kopije lijeka, čak i ako su namijenjene izvozu u treće zemlje, ili unaprijed razvijene za prodaju posle isteka patentne zaštite.

To je mnoge proizvođače primoralo da proizvodnju generičkih lijekova presele u inostranstvo, smatraju stručnjaci, koji dodaju da na postojeće stanje u farmaceutskoj industriji bitno utječe i odnos socijalnog osiguranja i proizvođača.

U Njemačkoj, naprimjer, zdravstvena osiguranja putem velikih javnih tendera odlučuju s kojim će proizvođačima sklopiti ugovore, a riječ je o kompanijama preko kojih se prodaje i većina generičkih lijekova.

Glavni kriterij za sklapanje ugovora je cijena, pa zato snabdijevanje medicinskim preparatima sve češće zavisi od jedne ili dvije grupacije kompanija.

Njemačko udruženje Pro-Generika upozorilo je da zdravstvenom sistemu “nedostaje plan B, za slučaj da neki proizvođač ispadne iz igre” i da je to “veoma uznemiravajuća pomisao”.

Mnogi stručnjaci misle da je tržište generičkih lijekova potrebno vratiti u EU.

Smatraju da bi zdravstvena osiguranja preko neke vrste kvota mogla biti obavezana da na tenderima uzmu u obzir i proizvođače koji aktivne supstance nabavljaju u EU, a ne samo iz inostranstva.

Teška utakmica s azijskim tržištem

Tom temom su se počele baviti i institucije na nivou EU-a.

U februaru 2019. godine donijeta je odluka o ublažavanju evropskog patentnog prava, kako bi se ublažio njegov negativan utjecaj na konkurentnost privrede.

Tako je u međuvremenu omogućen izvoz generičkih lijekova iz EU-a i u slučaju da patentno pravo na originalni preparat još važi.

Dozvoljena je i proizvodnja lijeka za zalihe koje će se prodavati poslije isteka patentnog prava.

Takvim rješenjima, međutim, nisu zadovoljne istraživačke farmaceutske kompanije, koje smatraju da svako ograničavanje patentnog prava potkopava skupocjena ispitivanja novih preparata.

Ono što nova regulativa EU-a ne može promijeniti – Evropa u proizvodnji lijekova u pogledu cijene ne može se takmičiti s azijskim tržištem.

Sve dok Indija i Kine budu u stanju jeftino proizvoditi lijekove, svjetsko tržište će zavisiti od njih.

Izvor: Agencije