Šta se događa ako se zarazite korona virusom?

Broj umrlih od novog korona virusa u Kini premašio je 1.100 (Reuters)
Broj umrlih od novog korona virusa u Kini premašio je 1.100 (Reuters)

Šta dosad znamo o tome šta COVID-19 (korona virus) radi ljudskom tijelu u slučaju zaraze i smrti?

Broj umrlih od korona virusa u Kini premašio je 1.100 u srijedu, kada je Peking pojačao napore da liječi desetke hiljada bolesnih ljudi, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala svijet da se “bori protiv ovog virusa prije nego što izmakne kontroli”.

Otkad je novi oblik virusa prvi put otkriven u centralnom kineskom gradu Wuhanu u decembru, zarazio je više od 45.000 ljudi širom svijeta u najmanje 20 država.

Brzo napredovanje virusa – poznatog kao COVID-19 – izazvalo je strah širom svijeta iako su se svi smrtni slučajevi, izuzev dva, i 99 posto zaraza dogodili u unutrašnjosti Kine.

Kako se strah širio, naučnici i istraživači širom svijeta udružili su napore da razumiju novi virus i način na koji on utječe na ljudsko tijelo.

Različiti nivoi ‘ozbiljnosti’

COVID-19 pripada porodici virusa koja može uzrokovati respiratorne bolesti kod ljudi, kao što su obična prehlada i teže bolesti, kao što su akutni respiratorni sindrom (SARS) i bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS).

Novi virus, za koji se smatra da je na čovjeka prešao s još neidentificiranog životinjskog izvora, širi se prvenstveno kroz respiratorne kapljice, poput onih kada zaražena osoba kašlje ili kiše.

U prosjeku je potrebno pet do šest dana da osoba pokaže simptome nakon što je zaražena.

Međutim, neki pacijenti ne pokazuju nikakve simptome.

Taj virus razmnožava se u respiratornom traktu i može izazvati niz simptoma, prema riječima Marije Van Kerkhove, šefice programa za hitne slučajeve WHO-a.

“Imate blage slučajeve, koji izgledaju kao uobičajena prehlada, koji imaju neke respiratorne simptome, upaljeno grlo, nos koji curi, groznicu, sve do upale pluća. Mogući su različiti nivoi ozbiljnosti upale pluća sve do otkazivanja više organa i smrti”, rekla je ona novinarima u Ženevi prošle sedmice.

Međutim, u većini slučajeva simptomi su ostali blagi.

“Gledali smo podatke o približno 17.000 slučajeva – 82 posto su blagi slučajevi, 15 posto ih je ozbiljno, a tri posto kritično”, rekla je Van Kerkhove.

Groznica, kašalj, upala pluća

Studija o 138 pacijenata zaraženih novim virusom u Wuhanu, objavljena u časopisu Američke medicinske asocijacije (JAMA) 7. februara, pokazala je da su najčešći simptomi groznica, umor i suhi kašalj.

Trećina pacijenata također je prijavila bolove u mišićima i poteškoće s disanjem, dok je otprilike deset posto imalo atipične simptome, uključujući dijareju i mučninu.

Pacijenti, kojih ima od 22 do 92 godine, primljeni su u bolnicu Zhongnan Univerziteta u Wuhanu od 1. do 28. januara.

“Srednja dob pacijenata je između 49 i 56 godina”, rekli su iz JAMA-e i dodali da djeca rijetko obolijevaju.

Iako se većina slučajeva pokazala blagom, svi pacijenti razvili su upalu pluća, prema navodima JAMA-e.

Najmanje trećina ih je potom razvila ozbiljne poteškoće s disanjem, zbog čega su morali biti liječeni na intenzivnoj njezi.

Kritično bolesni bili su stariji i imali su druge bolesti, kao što su dijabetes i povišen krvni pritisak.

Šest od 138 pacijenata je umrlo, što znači da je stopa smrtnosti 4,3 posto, veća od procjena u drugim dijelovima Kine.

Manje od dva posto ukupnog broja zaraženih umrlo je od tog virusa dosad, ali bi se taj omjer mogao promijeniti jer je epidemija još u ranim fazama.

‘Oluja citokina’ u zaraženim pacijentima

U međuvremenu je studija objavljena 24. januara u The Lancetu, medicinskom časopisu, pronašla “oluju citokina” u zaraženim pacijentima koji su bili teže bolesni.

To je stanje ozbiljna imunološka reakcija u kojoj tijelo proizvodi imune ćelije i proteine koji mogu uništiti druge organe.

Neki stručnjaci kažu da bi to moglo objasniti smrti kod mlađih pacijenata.

Statistike iz Kine pokazuju da su ljudi u 30-ima, 40-ima i 50-ima koji nisu imali ranijih zdravstvenih problema također umrli od te bolesti.

Prema navodima JAMA-e, u prosjeku ljudima ponestane daha u roku pet dana nakon pojave simptoma.

Znatnije poteškoće s disanjem pojave se prosječno nakon osam dana.

Ta studija nije navela vremensku liniju za umrle.

Međutim, ranija studija objavljena u Časopisu za medicinsku virologiju 29. januara otkrila je da su u prosjeku ljudi umrli 14 dana nakon pojave bolesti.

Medicinski časopis iz Nove Engleske, u studiji objavljenoj 31. januara, također je ponudio uvid u to kako zaraza korona virusom utječe na tijelo kroz vrijeme.

Ta studija ispitala je medicinske podatke 35-godišnjeg muškarca, koji je prvi slučaj zaraze u SAD-u.

Mučnina, povraćanje, bol u stomaku

Prvi simptom bio je suhi kašalj, a uslijedila je i groznica.

Trećeg dana bolesti on je prijavio mučninu i povraćanje, nakon čega je uslijedila dijareja i nelagoda u abdominalnom dijelu šestog dana.

Do devetog dana razvio je upalu pluća i prijavio poteškoće s disanjem.

Do 12. dana njegovo se stanje popravilo, a groznica mu je jenjavala.

Međutim, nos mu je procurio.

Četrnaestog dana bio je bez simptoma, izuzev blagog kašlja.

Ipak je bio hospitaliziran kad je studija objavljena.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO