UN/IPBES: Rizik od pandemija rapidno se povećava

Rizik od pandemija rapidno sevpovećava, jer se svake godine pojavi više od pet novih bolesti

 (EPA)
Rizik od pandemija rapidno sevpovećava, jer se svake godine pojavi više od pet novih bolesti (EPA)

Svijetu je potreban nov pristup u sprečavanju budućih pandemija koje mogu ubiti dodatne milione ljudi, stoji u izvještaju Međuvladine naučno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosistema (IPBES).

U njemu se navodi da se kontakti između ljudi, divljih životinja i domaćih životinja moraju smanjiti kako bi se smanjio i rizik od prelaza bakterija i virusa sa životinja na ljude, a svima onima koji žive blizu životinja i u područjima visokog rizika morala bi se pružati redovna zdravstvena zaštita, prenosi Hina.

Na taj će se način pomoći u sprečavanju izbijanja epidemija bolesti prije nego što one dobiju priliku još više se proširiti.

Autori izvještaja upozoravaju da je potrebno zauzeti zajednički pristup kako bi prevencija pandemija postala uobičajena širom svijeta.

Višestruko je jeftinije epidemije spriječiti nego trpjeti njihove strašne posljedice, tvrde autori izvještaja u kojem se ljudi pozivaju da prestanu zadirati u divlje teritorije i da konzumiraju manje mesa, s obzirom na to da mesna industrija potiče kontakt između ljudi i novih patogena.

U izvještaju se ističe da vlade moraju međusobno sarađivati kako bi se izbjegle buduće pandemije te da moraju brzo raditi na obuzdavanju širenja epidemija.

Također se upozorava da će, bez postojanja koordiniranog globalnog plana u budućim pandemijama umrijeti još više ljudi jer će one biti opasnije od COVID-19.

Dokument je sastavila organizacija koju su osnovali Ujedinjeni narodi, a djeluje pod nazivom Međuvladina naučno-politička platforma o bioraznolikosti i uslugama ekosistema (IPBES). Zadaća joj je štititi svijet prirode na korist ljudi.

U izvještaju se ističe i da bi aktuelna pandemija do idućeg ljeta svjetsku ekonomiju mogla koštati 16 hiljada milijardi dolara. No uz preventivne mjere, poput zabrane trgovine divljim životinjama, proces bi godišnje koštao između 22 milijarde i 31 milijardu dolara.

To jest velika svota, no riječ je samo o djeliću ukupnih troškova namijenjenih borbi s pandemijom poput COVID-19.

Autori tvrde da se rizik od pandemija rapidno povećava, jer se svake godine pojavi više od pet novih bolesti.

U izvještaju se upozorava da 70 posto novih bolesti, poput ebole i zike te gotovo svi poznati patogeni s pandemijskim potencijalom, poput gripe, HIV-a i novog korona virusa, potiče od životinja.

Više od milion neotkrivenih virusa

Te se bolesti na neki način ‘prelijevaju’, odnosno preskaču s jedne vrste na drugu tokom kontakta između divljih životinja, domaćih životinja i ljudi.

Procjenjuje se da sisari i ptice u sebi nose više od milion neotkrivenih virusa.

Zato se preporučuje:

  • osnivanje stručnog odbora za prevenciju pandemije, po uzoru na svjetski odbor za klimatske promjene
  • donošenje međunarodnog sporazuma o pripravnosti, jačanju prevencije i kontroli izbijanja epidemija
  • uspostavljanje zajedničkih standarda procjene projekata o korištenju većih zemljišta koji bi ljude mogli izložiti životinjskim virusima 

U dokumentu stoji: “Pandemije su sve češće. Bez preventivnih strategija, one će se pojavljivati ​​još češće, širit će se brže, ubijat će više ljudi i utjecati na globalnu ekonomiju s razornijim posljedicama.”

Autori su upozorili na ishodišta, pokretače pandemije, a među njima su širenje poljoprivrednih zemljišta, trgovina divljim životinjama, njihova konzumacija i globalna brza putovanja s jednog kraja svijeta na drugi.

Preporuka o smanjenoj konzumaciji uzgojenog i mesa divljih životinja, posebno u žarištima novih bolesti, mogla bi naići na otpor država poput Brazila jer stočarstvo i proizvodnja mesa puno znače za ekonomiju ove južnoameričke zemlje.

No i ostali izvještaji ukazuju na to da bi smanjena konzumacija mesa mogla zaštititi divlje životinje, unaprijediti zdravlje ljudi te pridonijeti uspjehu u borbi protiv klimatskih promjena.

Autori tvrde da na pojavu novih bolesti utiče globalno zatopljenje, a kao primjer navode encefalitis koji potiče od krpelja.

Golema cijena koja se u vrijeme pandemije COVID- 19 plaća u ljudskim životima te utiče na socijalna i ekonomska kretanja nužan su razlog za globalno djelovanje.

“Velik je bonus to što bi ovakvo djelovanje moglo pridonijeti rješavanju klimatskih promjena tako što će se očuvati prirodna staništa”, smatra prof. Matthew Baylis s Liverpulskog univerziteta koji nije učestvovao u izradi izvještaja.

Izvor: Agencije


Povezane

Generalna skupština UN-a usvojila je konsenzusom rezoluciju u kojoj priznaje potrebu “podizanja nivoa pripravnosti kako bi na svaku epidemiju koja bi se mogla pojaviti odgovor bio što je moguće brži i što je moguće učinkovitiji”.

08 Dec 2020
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO