Vlasti Bangladeša počele selidbu Rohinja na otok u Bengalskom zaljevu

Masovni priliv izbjeglica doveo je do uspostavljanja prenatrpanih kampova u kojima su izbjeglice živjele u bijednim uslovima, što je pogoršala pojava korona virusa
Masovni priliv izbjeglica doveo je do uspostavljanja prenatrpanih kampova u kojima su izbjeglice živjele u bijednim uslovima, što je pogoršala pojava korona virusa

Bangladeš je u četvrtak započeo prebacivanje više od hiljadu Rohinja izbjeglica na ostrvo Bhasan Char, poznato kao područje sklono poplavama i na putu je ciklona koji često pustoše regiju. Kontroverzna operacija relokacije izbjeglica koju je započeo Bangladeš naišla je na kritike Ujedinjenih nacija (UN) i grupa za ljudska prava, prenosi AFP.

Izbjegličko naselje u Cox’s Bazaru napustilo je oko 922 Rohinja izbjeglice koje su autobusima prebačene u luku Chittagong. Potom su u petak ukrcani na brodove bangladeške mornarice koji će ih prevesti na ostrvo Bhasan Char u Bengalskom zaljevu.

Šef okružne policije rekao je da je 20 autobusa napustilo mjesto događaja u dva konvoja. Prvi je prevozio 423 putnika u 10 autobusa, a drugi 499 u 10 drugih autobusa. Objasnio je da se i drugi autobusi pripremaju za polazak kasnije u četvrtak.

Masovni priliv izbjeglica doveo je do uspostavljanja prenatrpanih kampova u kojima su izbjeglice živjele u bijednim uslovima, što je pogoršala pojava korona virusa

Bangladeška mornarica izgradila je skloništa i nasipe kako bi se od poplava zaštitilo najmanje 100.000 Rohinja izbjeglica koje trebaju biti prebačene na ostrvo.

Zvaničnici su izjavili da je prvoj fazi deportacije planirano prebacivanje oko 2.500 Rohinja izbjeglica na ostrvo.

Komentari UN-a

Sa svoje strane, ured Ujedinjenih nacija u Bangladešu potvrdio je u četvrtak kratkom izjavom da “ne učestvuje” u ovoj relokaciji izbjeglica i da o tome prima “malo informacija”.

U izjavi ureda Ujedinjenih nacija u Bangladešu navodi se da im nije omogućeno da samostalno procijene “sigurnost, provedivosti i održivosti” ostrva kao mjesta za život, naglašavajući da izbjeglice “moraju biti u mogućnosti donijeti slobodnu odluku zasnovanu na činjenicama u vezi s njihovim preseljenjem”.

U saopćenju se naglašava potreba da izbjeglice, po dolasku na to mjesto, dobiju priliku za obrazovanje i zdravstvenu zaštitu i da mogu otići ako to žele.

Važno je napomenuti da je oko 750.000 Rohinja muslimana, koji su progonjena manjina u Mijanmaru, pobjeglo 2017. godine zbog etničkog čišćenja u zapadnom dijelu zemlje koje su provodili vojska i budističke milicije. Pridružili su se 200.000 izbjeglih Rohinja koje su prethodno potražile utočište u Bangladešu zbog ranijih talasa nasilja.

Masovni priliv izbjeglica doveo je do uspostavljanja prenatrpanih kampova u kojima su izbjeglice živjele u bijednim uslovima. Situacija se dodatno pogoršala nakon pojave korona virusa što je omogućilo da procvjeta krijumčarenja droge.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO