Trumpov obavještajac: Kina je najveća prijetnja nakon Drugog svjetskog rata

Peking namjerava dominirati SAD-om i ostatkom planeta ekonomski, vojno i tehnološki, tvrdi šef nacionalne obavještajne službe SAD-a John Ratcliffe
Peking namjerava dominirati SAD-om i ostatkom planeta ekonomski, vojno i tehnološki, tvrdi šef nacionalne obavještajne službe SAD-a John Ratcliffe

Najviši američki obavještajni dužnosnik pojačao je oštre napade administracije Donalda Trumpa na Peking u četvrtak označivši Kinu najvećom prijetnjom demokratiji i slobodi nakon Drugog svjetskog rata i rekavši da je sklona globalnoj dominaciji.

“Obavještajna služba je jasna: Peking namjerava dominirati SAD-om i ostatkom planeta ekonomski, vojno i tehnološki”, tvrdi šef nacionalne obavještajne službe John Ratcliffe u uredničkom komentaru objavljenome na internetskoj stranici Wall Street Journala, prenose Reuters i Hina.

Ratcliffe, bivši republikanski kongresmen kojega je Trump prošlog proljeća imenovao na najvišu obavještajnu dužnost, rekao je da Kina predstavlja “najveću prijetnju današnjoj Americi, i najveću prijetnju demokratiji i slobodi u cijelom svijetu nakon Drugog svjetskog rata”.

Rekao je da je preusmjerio resurse unutar godišnjeg saveznog budžeta od 85 milijardi dolara dodijeljenih obavještajnim službama kako bi povećao fokus na Kinu.

‘Ukradi, repliciraj i zamijeni’

Ratcliffe je rekao da je kineski ekonomski špijunski pristup trostruki: “Ukradi, repliciraj i zamijeni”. Tvrdi da je kineska strategija ukrasti intelektualno vlasništvo američkih kompanija, kopirati ga i zatim istisnuti američke kompanije na globalnom tržištu.

Glasnogovornik kineske ambasade odbacio je Ratcliffeove komentare kao “iskrivljene činjenice” i licemjerne te dodao da pokazuju “uvriježeni hladnoratovski način razmišljanja i ideološke predrasude nekih ljudi s američke strane”.

Trumpova administracija nastoji zacementirati čvrsto naslijeđe odlazećeg predsjednika, u razdoblju kad su odnosi između dvije najveće svjetske ekonomije potonuli na najniži nivo u posljednjih nekoliko desetljeća.

Washington i Peking sukobili su se zbog načina na koji je Kina postupala od početka pandemije korona virusa, kineskog jačanja pritiska u Hong Kongu, sporova u Južnome kineskom moru, trgovine i optužbi za zločine vezane uz kršenje ljudskih prava Ujgura u Xinjiangu.

Prošle sedmice Reuters je izvijestio da su Sjedinjene Američke Države spremne glavnoga kineskog proizvođača čipova SMIC i kineskog naftnog diva CNOOC staviti na crnu listu navodnih vojnih kompanija, ograničavajući im pristup američkim investitorima.

U izjavi poslanoj e-poštom, glasnogovornik kineske ambasade rekao je da “nitko ne zaslužuje titulu Carstva hakiranja i špijuniranja više od SAD-a” i optužio da su i američka vlada i američke kompanije odavno provodile “veliku, organiziranu i neselektivnu cyber krađu, nadzor i napad”.

Bonnie Glaser, azijska stručnjakinja u istraživačkom centru Centra za strateške i međunarodne studije, rekla je da su se Ratcliffeovi komentari pojavili s ciljem da se zaoštri pristup prije nego što izabrani predsjednik Joe Biden preuzme dužnost 20. januara.

“Čini se da je dio šireg cilja Bidenu ograničiti manevarski prostor u vezi s kineskom politikom”, rekla je.

“U prijašnjim je upravama norma bila izbjegavati takve postupke tokom predsjedničke tranzicije, ali Trumpova administracija već je odavna postavila obrazac kršenja norme”, istaknula je.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO