Šta stoji iza posljednjih napora za pomirenje u GCC-u?

Navodi o potencijalnom dogovoru i okončanju spora u Zaljevu dešavaju se uoči dolazećeg samita GCC-a u saudijskom Rijadu.

Iz GCC-a je objavljeno kako je katarski emir šeik Tamim bin Hamad al Thani pozvan na samit u Rijad (AFP)
Iz GCC-a je objavljeno kako je katarski emir šeik Tamim bin Hamad al Thani pozvan na samit u Rijad (AFP)

Početkom 2020. godine, pregovori o prekidu višegodišnje diplomatske krize u Zaljevu iznenada su prekinuti. Skoro cijelu godinu, regionalni spor Katara i alijanse predvođene Saudijskom Arabijom bio je u pat-poziciji jer su se države koncentrirale na napore u borbi protiv pandemije korona virusa.

No, ranije ovog mjeseca javili su se izvještaji o potencijalnom dogovoru za rješenje spora i oni su doveli do pitanja šta bi preliminarni dogovor mogao podrazumijevati i kako bi se to provodilo.

Navodi o pomirenju su se javili pred dolazeći samit GCC-a koji treba biti održan 5. januara u saudijskoj prijestolnici Rijadu. Sve se dešava nakon skoro četiri godine zračne, kopnene i pomorske blokade koja je nametnuta Kataru od strane Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina, također članica Vijeća zaljevske saradnje (GCC), te Egipta koji nije u ovom regionalnom dijelu.

Poziv za katarskog emira

Četiri arapske države tvrde kako je blokada, koja je započeta 5. juna 2017. godine, nametnuta Kataru jer on „podržava Iran“ i zato što je blizak Iranu, između ostalog. Doha kategorički cijelo vrijeme negira sve optužbe i navodi kako nema „legitimnog opravdanja“ za prekid odnosa i optužuje susjede da napadaju katarski suverenitet.

Kvartet je također objavio listu od 13 zahtjeva, među kojima je i zatvaranje Medijske mreže Al Jazeera i turske vojne baze, što je Katar odmah odbacio.

Ranije ovog mjeseca, saudijski ministar vanjskih poslova princ Faisal bin Farhan je kazao kako je rješenje spora na domak ruke, kako su četiri države koje vrše blokadu za to i kako treba uskoro očekivati konačno rješenje.

Iz GCC-a je objavljeno kako je katarski emir šeik Tamim bin Hamad al Thani pozvan na samit u Rijad.

Analitičari navode kako razne strane krizi pristupaju različito, ali se Rijad ističe kao onaj koji je spreman na rješenje jer želi ublažiti kritike novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Joea Bidena.

„Od svih država koje vrše blokadu, Saudijska Arabija se vjerovatno nalazi pod najvećim pritiskom da ublaži svoj stav protiv Katara, naročito jer Kraljevstvo brine zbog mogućih izazova iz Washingtona u periodu nakon Trumpa“, za Al Jazeeru kaže Giorgio Cafiero, izvršni direktor konstultantske firme Gulf State Analytics čije je sjedište u Washingtonu DC.

On dodaje kako su napori Rijada također sinkronizirani sa odlazećom administracijom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa koja „nastoji upisati diplomatske bodove“ u Zaljevu.

Ekonomski utjecaj

Sa ovim se slaže Mahjoob Zweiri, direktor Centra zaljevskih studija na Katarskom Univerzitetu.

„Postoji interes u Bijeloj kući da se dođe do dogovora, naročito kada je riječ o Saudijskoj Arabiji“, naveo je Zweiri za Al Jazeeru.

Sličnog stava je Jocelyn Sage Mitchell, asistentica profesora na Northwestern univerzitetu u Kataru koja smatra kako je Saudijska Arabija svjesna kako će Bidenova administracija „napraviti rebalans američke strane politike u regiji“.

„Dolazeća administracija će vjerovatno isticati blisko savezništvo SAD-a i Katara, obzirom na američke ekonomske, vojne i obrazovne interese u državi“, navela je ona za Al Jazeeru.

Drugi razlozi zašto se posljednji napori na pomirenju smatraju ozbiljnijim nego ranije su ekonomski utjecaji zbog pandemije korona virusa, navodi Mitchel, naročito utjecaj koji se desio na „saudijsku naftnu industriju“.

Ona navodi kako će pomirenje pomoći Kataru da prebaci materijale koji su potrebni za nadolazeće Svjetsko nogometno prvenstvo preko saudijske kopnene granice.

No, do bilo kojeg dogovora neće doći u obliku detaljnog sporazuma, već u obliku seta principa za pregovore ili konkretnijeg poteza kao što je ponovno otvaranje zračnog prostora za Katar, navodi izvor upoznat sa pregovorima.

Dok Kuvajt i Oman – dvije članice GCC-a koje nisu uz države blokade – pozdravljaju posljednje napore na postizanju dogovora, druge države koje vrše blokadu Katara izgledaju manje sklone da se pridruže Saudijskoj Arabiji – naročito UAE.

„U UAE-u imaju vlastite planove i ciljeve i pokazuju daleko tvrđi stav“, kaže Mitchel.

Cafiero također navodi kako je UAE vjerovatno „najmanje spreman na kompromis u bilo kojem značajnom obliku kada je riječ o sporu sa Katarom“.

Ako se Saudijska Arabija odluči na korake za ublažavanje svog stava, protivkatarski blok će se u biti „početi osipati“, dodaje on.

Zweiri navodi i kako će se tok krize promijeniti ukoliko Rijad odluči „djelovati neovisno“ od Abu Dabija.

„Onog trena kada se to desi, desit će se napredak u rješavanju nekih problema povezanih sa krizom“, on navodi, te dodaje kako će problematika fokusirati na zračni prostor „dok će se druge stvari dešavati postepeno i sporo“.

Ostaje „korijen problema“

Iz Dohe navode kako su spremni na kompromis sa susjedima, ali ističu kako je suverenitet crvena linija. Mitchel navodi kako je Katar u jakoj poziciji za pregovore i bilo koji ustupci sa njegove strane „neće sadržavati nešto od velike važnosti“.

„Činjenica je kako međunarodna zajednica nije prihvatila iskazane razloge za krizu i blokadu većina analitičara opisuje kao strateški neuspjeh“, kazala je ona.

No, analitičari su skeptični da li će doći do dogovora na nadolazećem samitu 5. januara, čak iako izgleda da odnosi Saudijske Arabije i Katara napreduju u pravom smjeru.

„Potreba država koje vrše blokadu da spase obraz može spriječiti brzo rješenje“, ističe Mitchel i dodaje kako je važna tačna to da li će UAE se odlučiti „na promjenu svog tvrdog stava“.

I Zweiri i Cafiero vjeruju kako bilo koji dogovor neće imati trajan utjecaj „na korijen problema“ ukoliko se na njega ne skrene pažnja-

„Korijen problema krize u GCC koja je izbila 2017. će nastaviti potpirivati tenzije Katara i susjeda“, kaže Cafiero.

Zweiri se slaže i identificira spomenuti korijen kao „ogromnu razliku u vanjskoj politici“ koja će vjerovatno ostati i zadržati trenutno stanje na terenu.

„Možda će to biti samo još jedan samit… Moramo sačekati i vidjeti ko će tamo predstavljati Katar“, rekao je on i dodao kako će se glavni pokazatelj trajnog pomirenja vidjeti na „više koordiniranom stavu“ članica GCC-a o problemima kao što je rat u Jemenu.

„Ukoliko dođe do pomirenja, oni bi trebali više koordinirani nego podijeljeni.“

A, iako pomirenje izgleda blizu na diplomatskom nivou, postojat će „tenzije između društava Katara i država blokade koje će se prenijeti ubuduće“, navodi Cafiero.

Izvor : Al Jazeera

Povezane

Kuvajtski emir poručio je kako je zadovoljan napretkom postignutim u pregovorima usmjerenim na rješavanje zaljevske krize. Saudijski ministar vanjskih poslova se nada kako bi se uskoro mogao postići dogovor. Saudijska Arabija, Bahrein, Ujedinjeni Arapski Emirati i Egipat uveli su kopnenu, morsku i zračnu blokadu Katara u junu 2017. godine.

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO