SAD optužio Vijetnam i Švicarsku za manipuliranje valutom

Riječ je o novom koraku u nizu mjera usmjerenih na postavljanje prepreka administraciji Bidena, piše u izvještaju američkog magazina ‘Foreign Policy’.

Ministarstvo finansija SAD-a je označilo Švicarsku i Vijetnam kao 'dvije države koje manipuliraju valutom' (Reuters)

Prije nekoliko dana je Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država označilo Švicarsku i Vijetnam kao “manipulatore valutama”, što sljedeću administraciju na čelu s Joeom Bidenom stavlja pred teške izbore.

Joseph Sullivan navodi, u izvještaju koji je objavio američki magazin Foreign Policy, da je odluka Ministarstva finansija ove sedmice predstavljala izuzetak, jer je označavanje jedne države kao “manipulatora valutom” rijedak događaj, a administracija odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa nije uputila ovu optužbu ranije nijednoj državi osim Kine.

Trump se tokom predizborne kampanje 2015. godine obavezao da će Kinu klasificirati kao manipulatora valutom prvog dana nakon inauguracije za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

Nakon što je preuzeo dužnost, putem svog Twitter profila iznio je optužbe protiv manipulatora valutama i potvrdio da će raditi na izmjeni politike svoje zemlje u pogledu međunarodne trgovine radi smanjenja trgovinskog deficita.

U nedostatku jasnih okvira politike koju je Trumpova administracija vodila u suočavanju s manipulacijom valutama tokom proteklih godina, klasifikacija koju je izdalo Ministarstvo finansija, baš u ovom trenutku, nije ništa drugo nego novi korak u nizu mjera usmjerenih na postavljanje prepreka administraciji Bidena.

Zašto Vijetnam i Švicarska?

Zapravo, od kako je na snagu stupio zakon iz 2015. godine, kojim se od Ministarstva finansija SAD-a zahtijeva da objavi posebne kriterije za identifikaciju manipulacije valutama, Švicarska i Vijetnam su jedine dvije zemlje koje su ispunile sva tri kriterija koja je postavilo Ministarstvo finansija: postizanje velikog trgovinskog suficita sa Sjedinjenim Američkim Državama, ostvarivanje viška na tekućem računu i snažno interveniranje na deviznom tržištu radi namjernog slabljenja valute.

S druge strane, Kina je ispunila samo jedan kriterij, dok se nekoliko drugih zemalja koje su ispunile dva od tri uvjeta, među kojima su Njemačka, Japan i Južna Koreja, nalaze se na monitoring listi, prema Ministarstvu finansija.

Na osnovu toga, Ministarstvo finansija je moralo imenovati manipulatore valutama, jer bi u protivnom prekršilo zakone, budući da su Vijetnam i Švicarska u proteklih 12 mjeseci ispunili ove kriterije: u razmjenama sa Sjedinjenim Američkim Državama ostvarile su bilateralni trgovinski suficit od najmanje 20 milijardi dolara, ostvarile su ukupni suficit na tekućem računu od dva posto BDP-a, a zadovoljen je i treći kriterij, odnosno “kontinuirana jednostrana intervencija” za slabljenje valute za najmanje 2 posto BDP-a u periodu od 13 mjeseci.

U periodu između jula 2019. i juna 2020. godine, američko Ministarstvo finansija je procijenilo da je intervencija Švicarske na deviznom tržištu, u iznosu od 103 milijarde dolara, iznosila 14 posto njenog brzto domaćeg proizvoda (BDP), dok je intervencija Vijetnama dosegla 16,8 milijardi dolara, što je jednako 5,1 posto njegovog BDP-a.

Zašto države nastoje oslabiti vrijednost svoje valute?

Prema uredu trgovinskog predstavnika Sjedinjenih Američkih Država, Vijetnam, rastuća izvozna sila, ima dugu historiju manipulacije svojom valutom, jer devalvacija valute znači konkurentniji izvoz.

Zbog carina koje je Trumpova administracija nametnula na kinesku robu, Vijetnam je svjedočio porastu stranih ulaganja, budući da su vijetnamske tvornice mogle isporučivati svoju robu u SAD bez carina.

Vijetnamske vlasti su se plašile da će priliv stranih investicija i aprecijacija domaće valute učiniti izvoz manje konkurentnim, pa su to željele ublažiti velikim intervencijama kako bi smanjile vrijednost svoje valute.

U Švicarskoj su krize proizašle iz pandemije korona virusa dovele do povećanja vrijednosti franka (lokalne valute) kao sigurnog utočišta.

Jači franak znači niže cijene u Švicarskoj, prijeteći da dođe do smanjenja stope inflacije, koja je u 2019. godini iznosila manje od 0,5 posto.

Mogućnosti da ova zemlja uđe u ciklus negativne inflacije (deflacije) i ekonomske kontrakcije izaziva strahove na Wall Streetu, zbog kojih su američki kreatori politike pokazali svojevrsnu empatiju prema Bernu, smatra autor.

Izvještaj američkog Ministarstva finansija smatra da su švicarske valutne intervencije reakcija na rizike nastavka deflacije i pokušaj izbjegavanja negativnih efekata inflacije.

Ali, empatija nije spasila Švicarsku od toga da, prema američkom Ministarstvu finansija, bude označena kao zemlja “manipulator”.

Iako je izvještaj američkog Ministarstva finansija priznao opravdanu zabrinutost Berna, ukazao je na to da su švicarske vlasti mogle smanjiti potrebu za nekonvencionalnom monetarnom politikom kroz “povećanje stope učešća radne snage i rast produktivnosti”.

Međutim, Sullivan smatra da ova američka politika i mogućnost označavanja drugih zemalja, koje su poduzele slične mjere kako bi spasile svoje ekonomije, kao država koje manipuliraju valutom, može staviti metu kritika na Washington.

Naprimjer, zemlje poput Brazila žalile su da SAD manipulira valutom nakon što su Federalne rezerve (FED) odobrile program kvantitativnog ublažavanja, koji je pomogao podržati posrnulu američku ekonomiju, ali je negativno utjecao na vrijednost dolara.

Prepreke za Joea Bidena

Uprkos mjerama koje je Ministarstvo finansija odobrilo za jačanje saradnje sa Švicarskom i Vijetnamom, s ciljem razvijanja plana za rješavanje uzroka neravnoteže u balansu trgovinske razmjene, vrlo je mala mogućnost da će se bilo koja od ove dvije zemlje pozabaviti tim problemima, čak i u svjetlu prijetnje Washingtona da će poduzeti oštrije mjere.

U Vijetnamu je vlada odlučila smanjiti vrijednost domaće valute kako bi ograničila kupovnu moć građana i tako smanjila broj nezaposlenih.

U Švicarskoj je Centralna banka pribjegla valutnoj intervenciji, umjesto politici izdavanja obveznica, radi izbjegavanja budžetskog deficita.

Prema riječima autora, mala je vjerovatnoća da će dvije zemlje promijeniti ove politike nakon objavljivanja polugodišnjeg izvještaja američkog Ministarstva finansija.

U konačnici, ovo saopćenje će uglavnom utjecati na sljedeću američku vladu, smatra autor teksta, i vjerovatno će se sljedeća ministrica finansija Janet Yellen i njene kolege pridržavati mjera koje je poduzela trenutna administracija.

Izvor: Agencije