Najsmrtonosnija godina u američkoj historiji

Preliminarna statistika pokazuje da je SAD na putu da ima više od 3,2 miliona smrtnih slučajeva ove godine.

Očekivani životni vijek bi 2020. mogao da opadne za cijele tri godine, kaže Robert Andersen iz Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (EPA)

Godina na izmaku bila je najsmrtonosnija do sada u historiji Amerike, prvi put sa više od tri miliona smrtnih slučajeva, čemu je značajno doprinijela pandemija korona virusa.

Konačni podaci o stopi smrtnosti za ovu godinu neće biti dostupni još nekoliko mjeseci, ali preliminarna statistika pokazuje da je SAD na putu da ima više od 3,2 miliona smrtnih slučajeva ove godine, ili najmanje 400.000 više nego 2019.

Broj smrtnih slučajeva u Americi se povećava skoro svake godine, ali su 2020. brojevi porasli za oko 15 posto, a taj rast bi mogao da bude veći nakon što se obrade podaci iz ovog mjeseca.

Ovo bi mogao da bude najveći procentualni skok u broju smrtnih slučajeva od 1918. godine, kada su desetine hiljada američkih vojnika nastradale u Prvom svjetskom ratu a stotine hiljada Amerikanaca umrle u pandemiji gripa. Smrtni slučajevi su te godine povećani za 46 posto, u poređenju sa 1917. godinom, navodi AP, prenosi Glas Amerike.

Od COVID-a 19 do sada je preminulo više od 319.000 Amerikanaca. Prije pandemije, postojao je razlog za nadu u pogledu trendova kod stope smrtnosti u SAD-u. Ukupna stopa smrtnosti je malo opala 2019. zbog smanjenja srčanih oboljenja i smrtnih slučajeva od kancera. Očekivani životni vijek se neznatno povećao, za nekoliko sedmica, drugu godinu za redom, prema podacima koje su objavili Centri za kontrolu i prevenciju bolesti.

Međutim, očekivani životni vijek bi 2020. mogao da opadne za cijele tri godine, kaže Robert Andersen iz Centara za kontrolu i prevenciju bolesti.

Drugi uzroci smrti

Epidemija korona virusa u SAD-u je, direktno i indirektno, izazvala veliki broj smrtnih slučajeva.

Virus je identifikovan u Kini krajem prošle godine a prvi slučajevi u SAD su prijavljeni ove godine, međutim – postao je treći vodeći uzrok smrti poslije srčanih bolesti i raka. U određenim dijelovima godine, COVID-19 je bio najveći ubica u SAD.

Međutim, i neke druge vrste smrtnih slučajeva su bile u porastu. Naglo povećani broj slučajeva upale pluća početkom godine možda je bio zapravo posljedica COVID-a 19, ali nije tako prepoznat u ranoj fazi epidemije. Došlo je i do neočekivanog broja smrtnih slučajeva kod određene vrste kardiovaskularnih oboljenja, dijabetesa i demencije, dodaje Anderson.

Broj samoubistava je opao 2019. u poređenju sa 2018. ali rani podaci pokazuju da se taj pad nije nastavio i ove godine, kažu Anderson i drugi stručnjaci.

Međutim, broj smrti zbog predoziranja narkoticima se znatno povećao. I prije dolaska korona virusa, SAD su bile u sred najsmrtonosnije epidemije predoziranja drogama u svojoj historiji. Podaci o toj kategoriji za 2020. još nisu dostupni, ali prošle sedmice Centri za kontrolu i prevenciju bolesti prijavili su više od 81.000 smrti zbog prekomjerne doze opijata u 12 mjeseci, zaključno sa majem, što je najveći broj ikada zabilježen u razmaku od godinu dana.

Mnogi od njih bi, također, mogli da budu povezani sa COVID-om. Virus je možda oslabio organizam pacijenata koji su se već nosili sa tim bolestima, ili je možda smanjio njegu koju su dobili, kaže predstavnik CDC-a.

Izvor: Agencije