Julian Assange: Šta treba znati o osnivaču WikiLeaksa

Zviždač rodom iz Australije vodi sudsku bitku u Velikoj Britaniji protiv izručenja SAD-u po optužnici za špijunažu.

Julian Assange dok se nalazio u ekvadorskoj ambasadi u Velikoj Britaniji (AP)

Osnivač WikiLeaksa Julian Assange se suočava s izručenjem SAD-u iz Velike Britanije.

SAD ga je optužio da je hakirao vladine računare i da je špijunirao nakon što se domogao i objavio stotine hiljada povjerljivih dokumenata između 2010. i 2011. godine.

Assangea je u aprilu 2019. godine uhapsila britanska policija iz ambasade Ekvadora u Londonu, gdje mu je bio pružen azil od 2012. godine.

Očekuje se da će odluka o njegovom izručenju biti najavljena 4. januara.

Ko je Julian Assange?

Assange je australski kompjuterski programer i osnivač WikiLeaksa – međunarodne, neprofitne, zviždačke organizacije , koja je nastala na Islandu 2006. godine.

Ovaj 48-godišnjak je WikiLeaksov izdavač i bivši glavni urednik.

Islandski novinar Kristinn Hrafnsson je 2018. godine preuzeo poziciju urednika.

Assange je postao poznat sredinom 2010. godine, nakon što je WikiLeaks objavio američke vojne dnevnike iz Afganistana i Iraka te američke telegrame u novembru te godine.

Bivša američka vojna analitičarka Chelsea Manning poslala je ove informacije Assangeu.

Bivša analitičarka američke vojne obavještajne službe Chelsea Manning (Reuters)

Manning je optužena i osuđena na 35 godina zatvora 2013. godine, zbog kršenja Zakona o špijunaži iz 1917. godine i drugih prekršaja.

Zakon o špijunaži je usvojen da bi se odvratilo bilo kakvo miješanje u američke vojne operacije i da se spriječe pojedinci i grupe od podržavanja neprijatelja SAD-a.

Manningina kazna je preinačena u januaru 2017. godine, nekoliko dana prije nego što je tadašnji američki predsjednik Barack Obama napustio ured.

Šta je WikiLeaks otkrio?

WikiLeaks je postao slavan u aprilu 2010. godine, nakon što je ova web stranica objavila 39-minutni video na kojem američki vojnici iz helikoptera Apache gađaju i ubijaju više od deset Iračana, uključujući dvojicu Reutersovih novinara.

Ovaj snimak, koji je procurio od Manning, izazvao je globalno negodovanje i ponovo je raspirio debatu u vezi američke okupacije Iraka i šireg prisustva na Bliskom istoku.

U julu te godine je WikiLeaks, zajedno s nekoliko medijskih ispostava, kao što je New York Times, objavio više od 90.000 američkih vojnih dokumenata vezanih za rat u Afganistanu.

Među njima su bili ranije neprijavljeni detalji o smrti civila, o žrtvama prijateljske vatre, o američkim zračnim napadima, o ulozi mreže Al-Kaida u ovoj državi te o nacijama koje su pružale podršku afganistanskim liderima i talibanima.

Julian AssangeAssange u policijskom kombiju nakon što ga je uhapsila britanska policija u ekvadorskoj ambasadi u Londonu (Reuters)

Mjesecima kasnije WikiLeaks je objavio 391.832 dokumenata vezanih za rat u Iraku.

Ovi izvještaji, poznati i kao dnevnici iračkog rata, pružali su detalje s terena o kojima su izvještavale američke čete, a koji datiraju od januara 2014. do decembra 2019. godine.

Ove procurjele vijesti su najveće u američkoj vojnoj historiji i objelodanile su ogromne civilne žrtve.

U novembru 2010. godine WikiLeaks je objavio stotine hiljada američkih diplomatskih telegrama, u događaju koji je poznatiji kao skandal Cablegate.

Objavljno je oko 250.000 izvještaja, koji datiraju od 1996. do februara 2010. godine.

Ovi telegrami su pružili analize i uvide iz više od 270 ambasada i konzulata iz cijelog svijeta.

Za šta je Assange optužen?

Nakon što je Assange uhapšen, velika porota u državi Virginiji optužila ga je po jednoj tački za hakiranje, jer je navodno pomogao vojnikinji Manning da pristupi povjerljivim dokumentima.

U maju 2019. godine Assange je dodatno optužen, po američkom Zakonu o špijunaži iz 1917. godine – po 17 tačaka za traženje, prikupljanje i objavljivanje američkih vojnih i diplomatskih dokumenata u 2010. godini, koje je sve obezbijedila Manning.

Assange je prvi izdavač koji je optužen na osnovu ovog zakona.

Procurjele vijesti koje su istaknute u optužnici uključuju američke diplomatske telegrame, informacije o zatvorenicima iz zatvora Guantanamo Bay i izvještaje o aktivnostima u Iraku i u Afganistanu.

Šta bi se moglo dogoditi Assangeu?

Ako Assange bude izručen SAD-u i optužen na osnovu Zakona o špijunaži, mogao bi dobiti do 175 godina zatvora.

Na osnovu manje teške optužnice za upadanje u računar, osnivač WikiLeaksa bi mogao dobiti maksimalno pet godina zatvora.

Izručenje između Velike Britanije i SAD-a je rijetko.

Assangeove pristalice drže plakate ispred Centralnog kaznenog suda pred saslušanje na kojem će biti odlučeno treba li Assange biti izručen u SAD, u Londonu, u Velikoj Britaniji (Reuters)

U 2012. godini je odbijen zahtjev SAD-a za izručenjem hakera Garyja Mackinnona jer je provalio u američke vojne baze podataka.

Slično tome, SAD je odbio zahtjev Velike Britanije ranije ove godine da preda Annu Sachoolas, suprugu američkog obavještajca, optuženu da je ubila Britanca zbog opasne vožnje.

Šta se desilo s optužbama za seksualne napade?

Američka optužnica protiv Assangea ne uključuje nikakve optužbe za silovanje, za koje su ga optužile dvije Šveđanke 2010. godine.

Assange je u više navrata porekao ove optužbe.

Švedski sud je izdao međunarodni nalog za njegovo hapšenje 2010. godine, kako bi mogao biti izručen nazad u ovu nordijsku državu.

Nakon što je pušten na slobodu uz kauciju u Velikoj Britaniji, Assangeu je dao azil u ekvadorskoj ambasadi u junu 2012. godine tadašnji predsjednik Rafael Correa, gdje je boravio blizu sedam godina.

Devetnaestog novembra 2019. godine su odbačene sve optužnice za silovanje protiv Assangea.

Zašto je ovaj slučaj važan?

Prema grupama za ljudska prava, moguće Assangeovo izručenje izricanje presude u SAD-u bi predstavljalo veliku prijetnju za prava na slobodu govora i za rad istraživačkih novinara širom svijeta.

Amnesty International je saopćio da bi posljedice Assageove osude na novinare, izdavače i svakoga ko objavljuje povjerljivi vladin materijal bile “direktne i oštre”.

Američki advokati tvrde da bi se optužbe protiv Assangea mogle osporiti na osnovu američkog Prvog amandmana, koji štiti pravo na slobodu govora i izražavanja.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO