Mediji: Može li lider Sjeverne Koreje sklopiti mir s Bidenom?
Pyongyang bi mogao odustati od bilo kakve očekivane provokacije Washingtona kako bi privukao pažnju Bidenove administracije, piše ‘The National Interest’.
Američki magazin The National Interest postavlja pitanje: ”Može li sjevernokorejski čelnik Kim Jong-un sklopiti mir s novom američkom administracijom, na čelu s Joeom Bidenom?”
The National Interest navodi, u članku kojeg je napisao Doug Bandow, nekadašnji specijalni pomoćnik bivšeg američkog predsjednika Ronalda Reagana, da Kim nije ništa manje strog i odlučan od oca Kim Jong-ila i djeda Kim Il-sunga, ali se možda može smatrati otvorenijim za sklapanje sporazuma prihvatljivih za Sjedinjene Američke Države.
Bandow, koji je, također, istraživač na američkom istraživačkom institutu Cato u Washingtonu, navodi činjenice i historijske dokaze u političkoj karijeri aktualnog sjevernokorejskog lidera, na osnovu kojih donosi svoje zaključke.
Autor kaže da je Kim uhapsio i pogubio stotine službenika koji su radili s njim, pod izgovorom da se protive nekoj od njegovih politika, među kojima se posebno ističe slučaj Janga Song-taeka, istaknutog lidera u vladi i supruga Kim Kyung-hui, tetke Kim Jong-una, zbog optužbi za “izdaju i pokušaj rušenja vladajućeg režima”.
Unutrašnje kontroverze
Međutim, Kimova politika nije prošla bez izazivanja unutrašnjih kontroverzi, jer je njegovo izražavanje spremnosti da pregovara s odlazećim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom oko nuklearnog programa naišlo na protivljenje sigurnosnih krugova i oružanih snaga njegove zemlje.
Ekonomske reforme Kim Jong-una, za koje se smatralo da potkopavaju politiku njegovog oca i djeda, izazvale su zabrinutost u nekim kuloarima u zemlji.
U isto vrijeme, neuspjeh sjevernokorejskog vođe da ispuni obećanja o postizanju ekonomskog rasta i poboljšanja životnih uvjeta njegovog naroda izazvao je razočaranje i ogorčenje među elitama, navodi časopis.
Možda su ga neke od tih elita krivile za propast pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u februaru 2019. godine i zaustavljanje unutrašnjih reformi, od kojih je odustao nakon pooštravanja međunarodnih sankcija Sjevernoj Koreji 2015. i 2016. godine.
Prema autoru, značajno ekonomsko nazadovanje je postalo evidentno u Sjevernoj Koreji.
U članku se navodi da je Peking izgledao zabrinuto zbog marginalizacije u bilo kojem eventualnom dogovoru između Washingtona i Pyongyanga, nakon samita održanog između Trumpa i Kima, pa se kineski predsjednik Xi Jinping požurio sastati sa sjevernokorejskim kolegom.
Autor vjeruje da Kina ima dodatni utjecaj, koji može iskoristiti kad to bude potrebno u svjetlu loših odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Sjeverne Koreje, koji bi se mogli pogoršati pod Bidenovom administracijom.
Istakao je da Kim ima ekskluzivitet u odlučivanju, posebno u pogledu nuklearnog oružja, ali se suočava se sa sve većim unutrašnjim pritiskom, zbog stroge ekonomske politike, koja “vjerovatno neće poboljšati životne uvjete građana, ali će smanjiti mogućnost političkih nemira”.
Neuspjeh i sankcije
Zbog neuspjeha da poboljša životne uvjete, što je priznao kroz suze kada nije kontrolirao svoje osjećaje u govoru tokom vojne parade u oktobru, Kim je pokazao želju za ukidanjem ekonomskih sankcije svojoj zemlji, “što će administraciji Bidena pružiti priliku za utjecaj” u bilo kojim pregovorima.
Kimova iznenađujuće efikasna izvedba na diplomatskom planu, prema članku The National Interesta, jedan je od faktora koji pregovore čine mogućim.
Ako Washington pokaže spremnost za nastavak pregovaračkog procesa, čak i ako se to bude svodilo samo na nuklearno pitanje, Pyongyang bi mogao odustati od bilo kakve očekivane provokacije Washingtona kako bi privukao pažnju Bidenove administracije, navodi časopis.
Uprkos brojnim nepoznanicama i neizvjesnostima u vezi sa Sjevernom Korejom – od utjecaja pandemije korona virusa, statusa vladajućeg režima, ranjivosti ekonomije i zdravstvenog stanja Kim Jong-una, ova zemlja je postala bolje naoružana, ekonomski razvijenija i jača na međunarodnoj sceni od kako je Kim preuzeo vlast.
Štaviše, čini se da je Kim spreman postići dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama, mada je nemoguće znati je li spreman učiniti dovoljne ustupke u nuklearnom pitanju u zamjenu za otvaranje ekonomije za kojim žudi.
Autor članka savjetuje Bidenovu administraciju da se obrati Pjongjangu i pokaže interes za otvaranje dijaloga, s ciljem “postizanja nekih manjih sporazuma o kontroli naoružanja što bi na kraju moglo dovesti do denukleraizacije”.