Ukrajina traži status svjetske baštine za černobilsku zonu

U Pripjatu, gradu u blizini pogona u Černobilu, sobe su pune ostavljenih stvari bivših stanovnika (EPA)

Meki snijeg pada dok posjetitelji opremljeni Geigerovim brojačem tumaraju sablasnim ukrajinskim gradom Pripjatom, koji je ostao zamrznut u vremenu najgore svjetske nuklearne katastrofe 1986. godine.

Više od tri desetljeća nakon što je černobilska katastrofa prisilila hiljade na evakuaciju, posjetitelji dolaze u to područje, za koje su vlasti zatražile službeni status UNESCO-a.

“Černobilska zona već jeste svjetska znamenitost”, rekao je prilikom nedavnog obilaska vodič Maksim Polivko za AFP, prenosi Hina.

“Ali, danas ovo područje nema službeni status”, kazao je 38-godišnji Polivko, govoreći o zoni u kojoj su divlje životinje zauzele napuštene tornjeve, trgovine i vladine zgrade iz sovjetskog doba.

To bi se moglo promijeniti u sklopu vladine inicijative da se područje uvrsti na popis baštine UNESCO-a, uz znamenitosti poput indijskog Taj Mahala ili Stonehengea u Engleskoj.

Zvaničnici se nadaju da će priznanje Agencije Ujedinjenih naroda za kulturu istaknuti značenje mjesta kao turističke atrakcije i zauzvrat ojačati napore na očuvanju starih zgrada u blizini.

Nesigurna zoni još 24.000 godina

Eksplozija u četvrtom reaktoru u nuklearnoj elektrani u aprilu 1986. godine ostavila je teško zagađene pojaseve Ukrajine i susjedne Bjelorusije i uzrokovala stvaranje zabranjene zone otprilike veličine Luksemburga.

Ukrajinske vlasti kažu da život za ljude možda neće biti siguran u toj zoni još 24.000 godina.

U međuvremenu je postala utočište divljih životinja, s losovima i jelenima koji lutaju obližnjim šumama.

Deseci sela i gradova, nekad naseljeni stotinama hiljada ljudi, napušteni su nakon katastrofe, ali uprkos opasnosti od zračenja, na tom području živi više od stotinu starijih ljudi.

U Pripjatu, gradu duhova kilometrima udaljenom od pogona u Černobilu, sobe u sablasnim stambenim blokovima pune su ostavljenih stvari bivših stanovnika.

Polivko je rekao kako se nada da će unaprijeđeni status potaknuti dužnosnike da djeluju “odgovornije” kako bi očuvali raspadnutu infrastrukturu sovjetskog doba oko fabrike.

Ukrajinski ministar kulture Oleksandar Tkačenko nedavni je priliv turista iz zemlje i inostranstva opisao kao dokaz važnosti Černobila “ne samo za Ukrajince, već i za čitavo čovječanstvo”.

Prošle godine ovo područje posjetio je rekordan broj od 124.000 turista, uključujući 100.000 stranaca, nakon emitiranja vrlo popularne televizijske serije o Černobilu 2019. godine.

Tkačenko je kazao da bi sticanje statusa UNESCO-a moglo promovirati zabranjenu zonu kao “mjesto sjećanja”, koje će biti upozorenje da se takva nuklearna katastrofa više ne ponovi.

“Područje može i trebalo bi biti otvoreno za posjetitelje, ali ne bi smjelo samo biti odredište za istraživače”, rekao je Tkačenko za AFP.

‘Došlo je vrijeme za to’

Vlada bi trebala predložiti određene objekte u zoni kao baštinu prije marta, ali konačna odluka mogla bi doći tek 2023. godine.

Nakon eksplozije 1986. godine, ostala tri reaktora u Černobilu nastavila su proizvoditi električnu energiju, sve do konačnog zatvaranja 2000. godine.

Ukrajina će 15. decembra obilježiti 20. godišnjicu zatvaranja.

Tkačenko je kazao da je napor da se osigura status UNESCO-a novi prioritet nakon što su 2016. godine završeni radovi na divovskoj zaštitnoj kupoli nad četvrtim reaktorom.

S obzirom na to da je to mjesto sada sigurno stotinu godina, rekao je kako se nada da će status svjetske baštine povećati broj posjetitelja na milion godišnje.

“Prije su svi bili zauzeti prekrivanjem”, kazao je Tkačenko o vremenu pokretanja inicijative za uvrštenje na popis svjetske baštine.

“Došlo je vrijeme za to.”

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO