Čelnici EU-a proširit će listu sankcija Turskoj

Čelnici zemalja članica Evopske unije podržali su proširenje liste fizičkih osoba i kompanija u Turskoj koji će biti sankcionirani zbog istraživanja plina u istočnom Sredozemlju, u vodama na koje pravo polažu Grčka i Kipar.

Imena osoba koje će biti sankcionirane dodat će se na listu koji je uspostavljen u novembru 2019. godine, na kojem se sada nalaze dva dužnosnika jedne turske naftne kompanije kojima je zabranjen ulazak u EU i zamrznuta imovina, prenosi Hina.

Čelnici EU-a zadužili su visokog predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku da najkasnije do marta sljedeće godine pripremi izvještaj o razvoju situacije i da predloži imena novih pojedinaca i kompanija koji bi se uvrstili na listu sankcioniranih.

Evropska unija je na samitu u oktobru ponudila Turskoj razvijanje obostrano korisne saradnje ako pokaže spremnost “za istinsko partnerstvo s Unijom i njenim državama članicama i za rješavanje sporova kroz dijalog i u skladu sa međunarodnim pravom. Ta ponuda je i dalje na stolu”, kaže se u izjavi koju su čelnici usvojili na samitu.

Nezadovoljstvo Grčke i Francuske

U izjavi se također kaže da je potrebno ostaviti “otvorenim kanale komunikacije” i ističe spremnost Unije za nastavak finansiranja pomoći sirijskim izbjeglicama.

Međutim, na oktobarskom samitu, EU je zaprijetio Turskoj opsežnijim ekonomskim sankcijama ako nastavi s provokacijama, što se sada ne spominje, iako je Ankara “nastavila s jednostranim potezima i provokativnim aktivnostima te zaoštrila retoriku protiv EU-a, članica EU-a i evropskih čelnika”.

Grčka je nezadovoljna zbog oklijevanja EU-a da strožije kazni Tursku, a Francuska je, nezadovoljna turskom politikom u Siriji i Libiji, tražila uvođenje sankcija protiv određenih privrednih sektora u Turskoj, ali nije dobila širu podršku za to.

Grupa zemlja na čelu s Njemačkom, Španijom i Italijom zauzima se da se u odnosima s Turskom diplomatiji osigura više vremena.

Simbolične sankcije

Visoki diplomati EU opisali su predložene sankcije kao simbolične zbog nespremnosti bloka da teško kazni Tursku, NATO saveznicu i pretendenta na članstvo u EU, čija su ekonomija i valuta ionako slabi.

U 2011. godini, međunarodno priznata vlada kiparskih Grka započela je istraživanja priridnog gasa s američkom kompanijom uprkos upozorenjima Turske, koja ne priznaje status podijeljenog otoka i tvrdi da polaže pravo na takva istraživanja.

Napetosti su planule u augustu kada je Ankara poslala seizmički istraživački brod u ekskluzivnu ekonomsku zonu Kipra u vode na koje polaže pravo Grčka. EU, predvođena Njemačkom, pokušala je da putem pregovora dođe do rješenja, ali bezuspješno.

Razbješnjena turskom vanjskom politikom u Siriji i Libiji, Francuska je podržala grčke pozive za oštrijim sankcijama. Evropski parlament u prošlom je mjesecu pozvao na kaznene mjere Turskoj. Atina je pozvala na uvođenje zvaničnog embarga na oružje Turskoj.

Izvor: Agencije