Rat u Nagorno-Karabahu: Nastavljaju se napetosti između Armenije i Azerbejdžana

Nastavljaju se borbe se u spornoj regiji Nagorno-Karabah između Azerbejdžana i Armenije, i dok dvije strane razmjenjuju optužbe, Rusija kaže da razmatra iranski prijedlog za okončanje borbi, ukazujući da će nastaviti raditi s Turskom kako bi spriječila eskalacija vojne konfrontacije.

Azerbejdžan je u utorak objavio da su armenske snage, koje su gađale stambena područja, pretrpjele velike gubitke u životima i opremi, tokom sukoba koji su juče naveče izbili na različitim dijelovima bojišta.

Azerbejdžansko Ministarstvo odbrane navelo je saopćenju da su nastavljeni intenzivni sukobi na poprištima Agdere, Khojavend, Fuzuli, Qubadli i Zangilan.

U saopćenju se ističe da su se armenske snage morale povući iz nekih područja na prvoj crti bojišnice, nakon što su pretrpjele gubitke u životima i opremi.

Izjave i demanti

Azerbejdžan je saopćio da su njegovi položaji na granici s Armenijom bombardirani minobacačima i malokalibarskim oružjem, a granatirani su i grad Fuzuli, smješten između Nagorno-Karabaha i Irana, te okolna sela.

S druge strane, glasnogovornica armenskog Ministarstva odbrane Shushan Stepanyan negirala je izvještaje o granatiranjima grada Fuzuli.

Dužnosnik ovog ministarstva rekao je da se borbe nastavljaju u istočnom dijelu regije Nagorno-Karabah.

Azerbejdžanski glavni tužitelj Kamran Aliyev izjavio je u intervjuu za Reuters da su snage njegove zemlje prilikom napredovanja naišle na prazan grad Fuzuli, veliki grad u doba Sovjetskog Saveza.

Sve se to događa u vrijeme kada je vojska regije Nagorno-Karabah saopćila da je od izbijanja sukoba 27. septembra izgubila 1.177 svojih vojnika.

Azerbejdžan nije iznio podatke o svojim vojnim gubicima, dok je Rusija procijenila da broj poginulih na obje strane iznosi pet hiljada.

Napetost i strahovi

Napetosti u regiji Nagorno-Karabah traju više od mjesec dana, usred oružanih sukoba velikih razmjera između Azerbejdžana i Armenije na Južnom Kavkazu, gdje se nadmeću Ankara i Moskva.

Regija Nagorno-Karabah je dio Azerbejdžana u skladu sa međunarodnim pravom, ali Armeni, koji čine veliku većinu stanovništva te enklave, ne prihvataju vladavinu Bakua.

Enklava Nagorno-Karabah samostalno vodi svoje poslove uz podršku Armenije otkako se odvojila od Azerbejdžana tokom sukoba koji je izbio prilikom raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Prijedlog i zalaganja

Politički posmatrano, Rusija je rekla da će razmotriti iranski prijedlog za okončanje sukoba u Nagorno-Karabahu nakon neuspjeha tri dogovora o prekidu vatre u borbama koje su ušle u svoju šestu sedmicu.

Novinska agencija Interfax citirala je zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova Andreja Rudenka koji je rekao da je iranski prijedlog iznio zamjenik ministra vanjskih poslova te zemlje Abbas Abaqchi tokom posjete Moskvi prošle sedmice, ali nije iznio nikakve detalje.

Ruske novinske agencije izvijestile su prošle sedmice da je Iran predložio da igra vodeću ulogu u mirovnim pregovorima u kojima će sudjelovati zemlje regije, rekavši da će Rusija biti jedna od njih.

U povezanom kontekstu, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov saopćio je u utorak da će njegova zemlja nastaviti raditi s Turskom kako bi spriječila eskalaciju vojne konfrontacije u regiji Nagorno-Karabah.

Stav Hameneija

Sa svoje strane, iranski vrhovni vođa Ali Hamenei izjavio je da se teritorije Azerbejdžana nad kojima je Armenija preuzela kontrolu “moraju vratiti”, čime je pojasnio stav svoje zemlje o sukobu u Nagorno-Karabahu.

“Nažalost, rat koji traje pred našim vratima između dvije susjedne države, Armenije i Azerbejdžana (…) prijeti sigurnosti regije. To mora prestati što je prije moguće”, rekao je Khamenei u televizijskom obraćanju.

“Naravno, teritorije koje je Armenija oduzela moraju se vratiti i osloboditi. To je osnovni uvjet. Te teritorije pripadaju Azerbejdžanu, koji ima apsolutno pravo nad njima”, dodao je.

Početkom oktobra iranski predsjednik Hassan Rouhani izjavio je da je “okupacija upotpunosti neprihvatljiva” i da “svi trebaju poštivati ​​teritorijalni integritet država”, bez izričitog poziva da se Armenija povuče s teritorija koje je okupirala.

Izvor: Al Jazeera i agencije