Građani SAD-a danas biraju predsjednika: U fokusu 13 kolebljivih država

Da li ćemo u izbornoj noći dobiti pobjednika ili ne, trebalo bi da se zna do srijede u 5.00 po srednjeevropskom vremenu (EPA)
Da li ćemo u izbornoj noći dobiti pobjednika ili ne, trebalo bi da se zna do srijede u 5.00 po srednjeevropskom vremenu (EPA)

Građani SAD-a danas na predsjedničkim izborima biraju između aktuelnog šefa države, republikanca Donalda Trumpa i kandidata demokrata Josepha Bidena kome ankete i kladionice daju prednost.

Koristeći ublažavanje propisa zbog pandemije korona virusa, na izborima je unaprijed glasalo više od 95 miliona Amerikanaca, od kojih više od 60 miliona putem pošte. Savezne države su postavile različite rokove za slanje popunjenih glasačkih listića, što bi, u slučaju neizvjesne trke, moglo da dovede do toga da pobjednik ne bude poznat u izbornoj noći.

Da li ćemo u izbornoj noći dobiti pobjednika ili ne, trebalo bi da se zna do srijede u 5.00 po srednjeevropskom vremenu. Ako pobjednik bude poznat, to će gotovo izvjesno biti Biden, a ako ne bude poznat, zbog tijesnog rezultata, ishod se najranije može očekivati u četvrtak ili petak.

Izborni sistem SAD-a je jedinstven, pošto ne pobeđuje nužno kandidat koji osvoji najviše glasova na nivou cijele zemlje, već koji “skupi” najmanje 270 od 538 takozvanih elektora.

Glasači se ne opredjeljuju direktno za Trumpa (74) ili Bidena (77), već biraju elektore, demokrate ili republikance, koji u decembru formalno biraju predsjednika (elektorski koledž). Pošto je taj čin formalnost, pobjednik se zna odmah poslije izbora.

Kandidat koji pobijedi u jednoj saveznoj državi “dobija” sve njene elektore, osim u Mejnu i Nebraski. Elektore Mejna i Nebraske kandidati mogu da podijele, zavisno od rezultata na nivou izbornih jedinica tih država.

Na današnjim izborima, pobjednik je takoreći već poznat u 37 od 50 saveznih država u kojima je biračko tijelo čvrsto naklonjeno Trumpu ili Bidenu, bivšem potpredsjedniku SAD (2009-2017) i dugogodišnjem senatoru.

Fokus na 13 država

U izbornoj noći u fokusu će biti preostalih 13 u kojima je moguća pobjeda oba kandidata, zbog čega se nazivaju “kolebljive države” (swing states).

To su Teksas (38 elektora), Florida (29), Pensilvanija (20), Ohajo (18), Džordžija (16), Mičigen (16), Sjeverna Karolina (15), Arizona (11), Viskonsin (10), Minesota (10), Nevada (6), Ajova (6) i Nju Hempšir (4).

Da bi ostao u Bijeloj kući, Trump mora da pobijedi u svim “kolebljivim državama” u kojima je, prema anketama i kladionicama, ili izjednačen s Bidenom (Florida, Sjeverna Karolina, Arizona) ili je favorit (Teksas, Ohajo, Ajova, Džordžija), ali uz to mora da zadrži i dvije od tri ključne države Srednjeg Zapada (Pensilvanija, Mičigen, Viskonsin) ili jednu od njih pod uslovom da nije Viskonsin.

Biden, da bi postao predsjednik, uz očekivane pobjede u Nevadi, Minesoti i Nju Hempširu, gdje važi za favorita, mora da osvoji i Pensilvaniju i Mičigen i Viskonsin, gdje mu i ankete i kladionice takođe daju jasnu prednost.

Presudna Florida

Presudna država, kao i uvijek kada je trka neizvjesna, mogla bi da bude Florida. Ako Biden osvoji Floridu, njegova pobjeda na izborima je gotovo izvjesna, dok je Trampu ta država potrebna za ostanak u trci.

Uz Floridu, u žiži će biti i Pensilvanija, Mičigen i Viskonsin, države koje su presudile izbore 2016. godine. Iako je kandidatkinja demokrata Hillary Clinton u sve tri bila izrazit favorit, Trump je u svakoj pobijedio sa manje od jedan posto razlike.

Ako ni Trump ni Biden ne osvoje 270 elektora, predsjednika SAD-a biraće Predstavnički dom Kongresa SAD-a, što se nije dogodilo od 1824. godine. Takva situacija moguća je jedino ako bi i Trump i Biden dobili po 269 elektora.

Prema istraživanjima javnog mnijenja i relevantnim portalima, vjerojatnoća da će Biden pobijediti Trumpa kreće se između 80 i 95 posto. Kladionice, koje predviđanja zasnivaju i na uplatama igrača, daju manju vjerojatnoću pobjedi Bidena, oko 65 posto.

Najveća mana instituta elektorskog koledža je mogućnost da izbore izgubi predsjednički kandidat koji osvoji više glasova na nivou cijele zemlje. To se dogodilo tri puta u 19. vijeku, zatim 2000. i na prethodnim izborima 2016. godine, kada je Clinton dobila oko tri miliona glasova više od Trumpa na nivou cijele države, ali ne i većinu elektora.

Nevjerni elektori

Uoči svakih neizvjesnih izbora u SAD, postoji bojazan da pojedini elektori na elektorskom koledžu neće glasati u skladu s voljom većine savezne države koja ih je izabrala, odnosno da neće glasati za kandidate koje predstavljaju.

Takvi “nevjerni elektori” do sada nisu imali utjecaja na konačan ishod, ali ih je na prethodnim predsjedničkim izborima 2016. godine bilo više nego ikada ranije, čak sedam. Dva su “izdala” Trumpa, a pet Hillary Clinton.

Ovogodišnju predizbornu kampanju obilježila je tema pandemije korona virusa.

Trump, protivnik restriktivnih mjera i zatvaranja ekonomije, često umanjuje značaj pandemije, tvrdi da će ona “nestati” i da u njegovom pristupu nije bilo grešaka. Na njegovim masovnim skupovima rijetko ko nosi masku ili drži distancu.

Biden konstantno optužuje Trumpa za katastrofalno upravljanje zdravstvenom krizom koja je u SAD odnijela više od 236.000 života i obećava oštre mjere protiv epidemije.

Izvor: Agencije


Povezane

Danas je poslednji dan kampanje za predsjedničke izbore u Sjedinjenim Američkim Državama. I Donald Trump i Joe Biden posljednju su sedmicu proveli obilazeći savezne države koje bi mogle da donesu prevagu. Pravo ranijeg glasanja već je iskoristilo blizu 90 miliona Amerikanaca. Iz Washingtona se javila Nadina Maličbegović.  

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO