Šta očekuje Ujedinjeno Kraljevstvo nakon izlaska iz Evropske unije?

Od 1. januara 2021. Velika Britanija će biti neovisna od EU-a, bilo to dobro ili loše
Od 1. januara 2021. Velika Britanija će biti neovisna od EU-a, bilo to dobro ili loše

Očekuje li Ujedinjeno Kraljevstvo nakon izlaska iz Evropske unije fantastična budućnost, kako obećava konzervativni premijer Boris Johnson, ili opasan skok u nepoznato, kako strahuju protivnici Brexita?

Nakon gotovo 50 godina članstva u Evropskoj uniji, Ujedinjeno Kraljevstvo započinje 1. januara 2021. novo poglavlje, piše u analizi France Presse, kojeg prenosi Hina.

Što će se promijeniti 1. januara?

Ujedinjeno Kraljevstvo službeno je napustilo Evropsku uniju 31. januara, ali do 31. decembra na snazi je prijelazno razdoblje tokom kojeg mora poštivati evropska pravila.

Od 1. januara 2021. zemlja će biti neovisna, bilo to dobro ili loše. Hoće li to biti s novim sporazumom o trgovini s EU-om ili bez njega znat će se u danima koji dolaze jer teški pregovori ulaze u završnicu.

Razlaz bez dogovora značio bi trgovinski haos, ponovno uvođenje carina i čak možda nestašicu hrane ili lijekova. Ali čak i ako se dogovor postigne, britanski izvoznici morat će ispunjavati mnoštvo dokumenata da bi dokazali da njihova roba smije ući na evropsko tržište.

Što je to „globalna Britanija”?

London u sklopu koncepta „globalne Britanije” tvrdi da želi ponovno ojačati partnerstva s ostatkom svijeta, ponajprije sa svojim „najbližim i najvažnijim partnerom” Sjedinjenim Američkim  Državama, kako ističe Johnson. Ali, kako navodi FP, Johnson je izgubio važan adut zbog poraza velikog pobornika Brexita Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima.

Uz to, pandemija koronavirusa teško je pogodila zemlju i uzrokovala ekonomsku krizu, dovodeći u pitanje Johnsonova obećanja o svijetloj budućnosti.

Bit ideje „globalne Britanije” jest da se Britanija ne zatvara u sebe, nego da se okrene prema van i sklopi sporazume o slobodnoj trgovini širom svijeta.

„Sada kada se globalna Britanija vraća, vrijeme je da nam industrijalci, muškarci i žene od djela i inovatori pomognu da ispišemo naše najuzbudljivije poglavlje do sada”, kazala je potkraj oktobra britanska ministrica za međunarodnu trgovinu Liz Truss, koja očekuje velik porast britanskog izvoza.

Truss je već sklopila sporazum o slobodnoj trgovini s Japanom i pregovara o sličnim sporazumima sa SAD-om, Australijom, Kanadom i Novim Zelandom.

Sklopljeni sporazumi ili oni u pripremi, uključujući s EU-om, čine 80 posto vanjske trgovine do 2022., ističe Truss, a vlada je preuzela brigu o pomoći za međunarodni razvoj za što je sada zaduženo ministarstvo vanjskih poslova.

Što će se promijeniti u zemlji?

Na izborima u decembru 2019. program Borisa Johnsona bio je da „provede Brexit” te da se potom posveti prioritetima Britanaca, ponajprije javnim uslugama.

Zamisao je bila da se napore i ulaganja usmjeri u regije koje nisu profitirale od rasta Londona koji se temelji na financijskom sektoru.

Taj program modernizacije zemlje putem novih ulaganja stavljen je na led zbog pandemije.

Predviđa, među ostalim, drugu liniju brze željeznice HS2 koja će povezivati London, Birmingham, Manchester i Leeds. Vozovi će voziti brzinom od 360 kilometara na sat. Prva brza željeznička linija povezuje London s tunelom ispod La Manchea od sredine 2000-ih.

Vlada uvjerava da ostaje pri svojim dugoročnim ciljevima i da će novac koji je do sada bio uplaćivan Evropskoj uniji biti bolje potrošen na britanskom tlu.

Neki Britanci traže radikalnu transformaciju britanskog ekonomskog modela kako bi se zemlja preobrazila u neku vrstu „Singapura na Temzi”, fiskalni raj s krajnje dereguliranim finansijskim sektorom koji bi konkurirao Evropskoj uniji na njeno pragu.

Vlada obećava da neće prekoračiti više svojih „crvenih linija” i da trgovinski sporazumi neće biti sklopljeni na štetu nacionalnog zdravstvenog sistema ni poljoprivredno-prehrambenih normi.

Da bi sklopili trgovinski sporazum, Washington bi mogao prisiliti London da pristane na istu vrstu ustupaka poput onih koje je dogovorio s drugim zemljama.

Ne treba zaboraviti ni da bi se novoizabrani američki predsjednik demokrat Joe Biden, koji je irskog porijekla, mogao usprotiviti planovima Borisa Johnsona da čvrsto veže Sjevernu Irsku uz Veliku Britaniju unatoč odredbama dogovorenim s Briselom, zaključuje se u analizi France Pressea.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO