OIC usvojio deklaraciju o pitanju Kašmira

Kašmirci u selu Hariganiwan u okrugu Ganderbal, oko 60 kilometara od Srinagara (EPA)

Na 47. sastanku Vijeća ministara vanjskih poslova zemalja članica Organizacije islamske saradnje (OIC) u Niameyu, glavnom gradu Nigera, osvojena je zajednička deklaracija kojom je od Indije zatraženo da obustavi davanje “autohtonog certifikata” onima koji nisu iz regije Jammu i Kašmir, te izbjegava korake koji bi mogli utjecati na demografsku strukturu sporne regije, javlja agencija Anadolija. 

U odluci su odbačene, kako je navedeno, ilegalne i jednostrane akcije Indije u vezi s regijom Jammu i Kašmir, koju međunarodna zajednica prepoznaje kao kontroverznu regiju, te su osuđena kršenja ljudskih prava u toj regiji.

Ukazano je da Indija krši i zanemaruje međunarodno pravo i odluke te je pozvana međunarodna zajednica da preispita svoje odnose s tom zemljom.

Istaknuto je da je pitanje Kašmira izuzetno važno za muslimanski svijet, kao i da je rješenje tog pitanja neophodno za mir u južnoj Aziji.

Deklaracijom je Indija pozvana da se pridržava svojih međunarodnih obaveza vezanih za ljudska prava i omogući specijalnom predstavniku i istraživačkoj misiji OIC-a da posjete Jammu i Kašmir.

U deklaraciji, u kojoj je ponovljena podrška OIC-a pitanju Kašmira, naglašeno je da će se o sporu u regiji više raspravljati na 48. sastanku Vijeća ministara vanjskih poslova u Islamabadu 2021. godine.

U Deklaraciji iz Niameya ponovljen je načelni stav OIC-a prema mirnom rješavanju pitanja Jammu Kašmira u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a.

Oko čega se sukobe Indija i Pakistan

Kriza u Kashmiru datira još iz 1947. godine kada je Velika Britanija napustila to područje bez rješavanja statusa regije. Muslimani čine 90 posto populacije Kashmira koja je po povlačenju Britanaca tražila da se ta regija pripoji Pakistanu. Tadašnji knez ipak je odlučio da Kashmir pripoji Indiji. 

Pakistan i Indija su tako 1947. godine ušli u prvi rat za Kashmir. Istim povodom dvije zemlje su ratovale ponovo 1965. i 1999. godine.

Indija kontroliše oko 45 posto Kashmira, Pakistan oko 35, a Kina 20 posto.

Indijski dio je nazvan Jammu i Kashmir i danas je jedina dominantno muslimanska pokrajina u Indiji.

Pakistan je dijelu Kashmira koji je pod njegovom kontrolom dao status dvije autonomne teritorije nazvane Azad Kashmir (Slobodni Kashmir) i Gilgit-Baltistan.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda nizom rezolucija predviđa da se status Kashmira riješi voljom tamošnjeg naroda i da se ta regija demilitarizira. Takav scenario zagovara i Pakistan, ali ne i Indija.

Indijska vlada je u augustu 2019. godine opozvala dio ustava koji Kašmiru omogućuje specijalni status.

Izvor: Agencije