Broj žrtava desnog radikalizma u zapadnim zemljama veći 250 posto

Više od 96 posto napada 2019. godine izvedeno je u državama gdje traju rat ili nasilni sukobi (Reuters)
Više od 96 posto napada 2019. godine izvedeno je u državama gdje traju rat ili nasilni sukobi (Reuters)

Iako je broj ubijenih zbog desnog radikalizma u Sjevernoj Americi, Zapadnoj Evropi i Okeaniji narastao 250 posto u odnosu na 2014. godinu, broj poginulih u terorističkim napadima u svijetu 2019. godinw pao je petu godinu zaredom.

Broj poginulih u terorističkim napadima 2019. godine je iznosio 13.826, što je pad za 15 posto u odnosu na prethodnu godinu i peta godina zaredom da taj broj pada od 2014. godine, objavio je u srijedu Institut za ekonomiju i mir (IEP) u svom globalnom indeksu terorizma.

IEP upozorava kako je broj ubijenih zbog desnog radikalizma u Sjevernoj Americi, Zapadnoj Evropi i Okeaniji narastao 250 posto u odnosu na 2014. godinu.

Prošle godine registrirano je 89 poginulih u takvim slučajevima.

“Taj nivo sada je najviši u proteklih 50 godina”, objavio je IEP, a prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

Institut naglašava da su sukobi i dalje glavni uzrok terorizma, jer je više od 96 posto napada 2019. godine izvedeno u državama gdje traju rat ili nasilni sukobi.

Talibani i dalje najsmrtonosniji

Najveći pad broja ubijenih dogodio se u Afganistanu i Nigeriji, no one ostaju “jedine dvije države gdje je broj ubijenih viši od 1.000”.

Uprkos padu broja žrtava terorizma na globalnom nivou, “on je i dalje značajna prijetnja u mnogim državama”, a situacija se pogoršava u Burkini Faso, Šri Lanki, Mozambiku, Maliju i Nigeru.

Drugu godinu zaredom najpogođenija regija je južna Azija.

“Ulaskom u novo desetljeće vidimo nove prijetnje terorizma. Najveći primjeri su rast krajnje desnice na zapadu i pogoršanja u Sahelu”, rekao je Steve Killelea, izvršni direktor IEP-a.

Talibani su 2019. godine i dalje bili “najsmrtonosnija teroristička skupina”, a organizacija Islamska država Irak i Levant (ISIL) i dalje pada, iako su joj podružnice još uvijek aktivne, posebno u Subsaharskoj Africi.

IEP zaključuje kako će korona virus i posljedični ekonomski pad “vjerovatno povećati političku nestabilnost i nasilje”.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO