Ankara obnavlja vezu s turskim narodima u Srednjoj Aziji
Uspostavljanje koridora između Azerbejdžana i Nahičevanske Republike (Nahičevan), autonomne republike u sastavu Azerbejdžana, jedan je od najvažnijih rezultata sporazuma o prekidu vatre između Azerbejdžana i Armenije, jer geografski povezuje Tursku s turskim narodima u Srednjoj Aziji i naglašava uspon Ankare kao regionalne sile.
Nakon 44 dana vojnih operacija u regiji Nagorno-Karabah, Rusija, Azerbejdžan i Armenija postigle su u prošli ponedjeljak sporazum o prekidu vatre, koji uključuje uspostavu novog koridora koji povezuje Azerbejdžan i Nahičevan, pčrenosi Anadolija.
Za Ankaru otvaranje kopnenog koridora između Azerbejdžana i Nahičevana označava početak nove ere na strateškom nivou, jer će se time povezati sa svojom etničkom i historijskom dubinom u Središnjoj Aziji, prvi put nakon cijelog stoljeća prekida veza.
Veza geografski prekinuta 1920. godine
Prema Članu 9. spomenutog sporazuma, uklonit će se prepreke za transport i ekonomske veze u regiji.
Bit će izgrađene prometne i komunikacijske mreže između Republike Nahičevan, smještene u Azerbejdžanu, i zapadnih regija Azerbejdžana (kontinetalnim putem).
Predsjednik Međunarodne turske akademije Darhan Kidirali rekao je da su nedavni događaji u regiji Južnog Kavkaza od velikog značaja za Tursku i integritet turskog svijeta.
Dodao je da je proces “oslobađanja Nagorno-Karabaha od okupacije primjer solidarnosti i saradnje između zemalja turskog svijeta”.
Kidirali je spomenuo da je kopnena veza između Turske i Nahičevana geografski prekinuta 1920. godine, ali da je osnivač Turske Republike Mustafa Kemal Ataturk uspio ponovo uspostaviti ovu vezu Karškim ugovorom 1921. godine.
Prema riječima ovog turskog akademika, otvaranje koridora Nahičevan predstavljat će ulazak u novu eru ekonomskih i turističkih odnosa i donijet će nove koristi u oblasti transporta te doprinijeti oživljavanju povijesnog Puta svile.
Nursin Atesoglu Guney, profesorica na turskom Univerzitetu Nisantasi, kaže da u najveća postignuća sporazuma o prekidu vatre spada “oslobađanje okupiranih azerbejdžanskih teritorija i otvaranje nahičevanskog koridora”.
Smatra da su dešavanja na terenu potvrdila da je Turska postala glavni i odlučujući akter u regiji.
Rusija Armeniji: Ja sam vas spasila, ne Zapad
Guney vjeruje da je Azerbejdžan iskoristio period američkih izbora i tursku podršku koju je dobio tokom krize pandemije korona virusa na najbolji način te da je uspio neutralizirati ulogu Minske grupe, kojom kopredsjedaju Sjedinjene Američke Države, Francuska i Rusija.
Turska profesorica dodaje da “sposobnost Turske i Azerbejdžana da postignu dogovor s Rusijom, koja Južni Kavkaz doživljava kao svoje dvorište, govori o važnom diplomatskom uspjehu”.
“Prema tome, pristanak Rusije i Armenije da ratificiraju sporazum o prekidu vatre smatra se vrlo važnim razvojem.”
Dodaje da je ovim sporazumom Rusija, također, poslala sljedeću poruku Armeniji: “Ja sam ta koja vas je spasila, a ne Zapad.”
Guney smatra da je, uprkos kontinuiranom neslaganju između Rusije i Turske u Libiji i Siriji, postizanje sporazuma o Nagorno-Karabahu veliki uspjeh i prekretnica u diplomatiji Ankare.
Izvor: Agencije