Polovina stanovništva Nagorno-Karabaha raseljena zbog sukoba

Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev izjavio je u srijedu da bi se njegova zemlja trebala vratiti pregovorima s Armenijom nakon što se okonča akutna faza vojnog sukoba u regiji Nagarno-Karabah.

U intervjuu za rusku državnu televiziju rekao je da Turska ima pravo posredovati u pregovorima, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

Premijer Armenije Nikol Pašinjan izjavio je u srijedu da je kompromis potreban za razrešenje svakog konflikta, uključujući i u Nagorno-Karabahu, prenosi Tanjug, pozivajući se na Tass.

“Kompromis je potreban u svakom sukobu ukoliko stvarno želimo riješiti taj sukob. Armenska strana je uvijek bila spremna na kompromis. Ukoliko je Azerbejdžan spreman na kompromis, to će promijeniti situaciju”, rekao je on za rusku državnu televiziju.

Pašaanjin je ranije kazao za magazin Time da će Armenija pristati na primirje jedino ukoliko se Turska prestane miješati i ako se njeni plaćenici povuku.

‘Turska nepouzdan posrednik’

Ideja da se Turska pozove kao posrednik da pomogne u rješavanju sukoba oko Nagorno-Karabaha je nerealna, izjavio je u srijedu predsjednik Armenije Armen Sarkisijan.

“Turska ne može biti posrednik u pregovorima, jer je strana u sukobu. Nije pouzdana. Turska i njene imperijalne ambicije stvaraju nepremostive probleme u rešavanju pitanja Karabaha. Što je više aktera uključeno u pregovore, to ih je teže održati”, rekao je on, dodajući da nijedna platforma nije bolja od Minsk grupe, prenosi Tanjug, pozivajući se na Tass.

Sarkisijan je kazao da će njegova zemlja podržati svaku inicijativu koja bi mogla dovesti do prekida vatre, uključujući posjetu zakonodavca iz zemalja koje kopredsjedavaju Minsk grupom najvećem gradu nepriznate republike Nagorno-Karabah.

Naglasio je da su kopredsjedavajuće zemlje imale veliki utjecaj na pregovarački proces, dodajući da je Rusija bila broj jedan na listi, jer je održavala dobre odnose sa stranama u sukobu.

Grad pod raketnim napadima

Ranije je ombudsman samoproglašene republike Nagorno-Karabah kazao kako je zbog sukoba raseljeno između 70.000 i 75.000 ljudi, što je polovina stanovništva te oblasti.

“Prema našim preliminarnim procjenama, gotovo 50 posto stanovništva je raseljeno, od čega 90 posto žena i djece”, rekao je za AFP Artak Belgarijan, prenosi Beta.

Dodao je da je između “70.000 i 75.000 ljudi raseljeno unutar Nagorno-Karabaha ili su postali izbjeglice, prebacujući se na sigurna mjesta”.

Nagorno-Karabah ima gotovo 140.000 stanovnika, a 99 posto su etnički Armeni.

Lokalne vlasti i Armenija optužuju Azerbejdžan da od obnavljanja sukoba 27. septembra za metu imaju civile, posebno u najvećem gradu Stepanakertu, koji ima oko 50.000 stanovnika.

Grad je od petka pod raketnim napadima, što je primoralo većinu stanovništva da pobjegne, a oni koji su ostali kriju se u podrumima.

Azerbejdžan tvrdi da je njegovo stanovništvo meta napada, ali za sada ne navodi broj ljudi koji je pobjegao od sukoba.

Žestoki sukobi i raketiranje

Stepanakert je tokom noći ponovo bombardiran, a tokom jutra su djelovali i dronovi, javlja novinar AFP-a.

Gotovo stalno se oglašavaju sirene za uzbunu, a grad je praktično u potpunom mraku.

Jedan stanovnik je rekao za AFP da je noćas bilo najjače bombardiranje od vikenda.

Napadi su jutros prestali, omogućivši kratak predah stanovnicima koji su još u gradu, javlja AFP i dodaje da je niz kuća potpuno uništen u blizini parlamenta.

Višedesetljetni sukobi Azerbejdžana i Armenije oko Nagorno-Karabaha eskalirali su prije desetak dana.

Azerbejdžan, zemlja turskog govornog područja, čiji su stanovnici pretežno šiiti, traži vraćanje pod njegovu kontrolu Nagorno-Karabaha, većinski naseljenim Armencima kršćanske vjeroispovesti, čije otcjepljenje 1991. godine međunarodna zajednica nije priznala.

Izvor: Agencije