DW: Zašto Njemačka želi da pobijedi Joe Biden?

Prema ispitivanju javnog mnijenja, samo 13 posto Nijemaca želi drugi predsjednički mandat Donalda Trumpa (EPA)

Većina Nijemaca se nada pobjedi Joea Bidena na predsjedničkim izborima u SAD-a 3. novambra, jer je nakon četiri godine Donalda Trumpa njemačko-američko prijateljstvo prilično narušeno, piše Deutsche Welle.

Prema navodima Petera Beyera, zastupnika Kršćansko demokratske unije (CDU) u Bundestagu i koordinatora Savezne vlade za transatlantske odnose, kada je riječ o najnižoj tački transatlantskih odnosa u vrijeme predsjednika Trumpa ne mora se dugo razmišljati: bilo je to u augustu 2018. godine, kada je Trump Evropljane označio neprijateljima.

“Tu je jednostavno pređena granica. To niko ne želi čuti ni od koga, a pogotovo ne od američkog predsjednika”, kaže Beyer.

“Navikli smo da se stvari dogovaraju. S tim u vezi smo morali mnogo učiti. Kao kad je Trump najavio povlačenje američkih trupa iz Njemačke. To smo saznali iz članka u Wall Street Journalu, a onda se sedam dana o tome šutilo. Ni riječi”, rekao je Beyer.

Izgleda da je poremećen i lični odnos između Trumpa i kancelarke Angele Merkel, trgovac nekretninama i fizičarka se razlikuju ne samo po stilu – on glasan, ona tiha – nego su i politički veoma udaljeni, bilo kod zaštite klime, kod svjetske trgovine, kod politike prema izbjeglicama ili sada kod korona krize, ocenjuje Deutsche Welle.

Priželjkivanje smjene u Bijeloj kući

Smjena u Bijeloj kući se vjerovatno rijetko kada tako jako priželjkivala u Berlinu kao sada.

To ne važi samo za političku klasu.

Prema ispitivanju javnog mnijenja instituta Civej, samo 13 posto Nijemaca želi drugi predsjednički mandat Trumpa.

Samo pristalice desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD) većinom podržavaju Trampa, ali pristalice AfD-a su manjina u Njemačkoj.

“Svaki razuman čovjek se nada Bidenovoj pobjedi”, kaže Johanes Kindler (74), koji je doživio zlatno doba njemačko-američkog prijateljstva.

Bio je savjetnik u kancelarskom kabinetu u vrijeme Ronalda Reagana, Georga W. H. Busha i Billa Clintona.

Vanjska politika

Ako bi Biden postao predsjednik, komunikacija s Washingtonom bi se sigurno poboljšala, ali i on bi od Nijemaca zahtijevao da preuzmu više odgovornosti, naprimjer kada se radi o izdacima za odbranu.

“Zahtjevi SAD-a prema Nijemcima bili bi bar isto toliko veliki kao i za vrijeme Trumpa”, kaže Kindler.

Tako misli i Franziska Brantner, glasnogovornica Zelenih za evropsku politiku u Bundestagu.

“Konflikti u našem neposrednom susjedstvu su evropski konflikti. I s predsjednikom iz redova demokrata za to ćemo ubuduće biti sami odgovorni”, kaže Brantner za Deutsche Welle.

“Zato našu vanjsku politiku konačno moramo definirati evropski. Moramo u prvi plan staviti ono što je zajedničko evropsko, kako bismo uopće mogli djelovati kao Nijemci i Evropljani. Tim prije ako Trump ostane”, istakla je ona.

A kada se radi o zaštiti klime, Brantner je potpuno za Bidena.

Dok Trump stalno dovodi u pitanje utjecaj čovjeka na promjenu klime, njegov izazivač želi SAD učiniti “klimatski neutralnim” do 2050. godine.

Izvor: Agencije


Reklama