Zašto mediji Sjeverne Koreje nisu spomenuli ubistvo Soleimanija?

Mogućnost vojne konfrontacije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana dominirala je u izvještajima svjetskih medija nakon zračnog napada SAD-a u kojem je ubijen najmoćniji vojni zapovjednik u Iranu. Međutim, situacija je bila drugačija u Sjevernoj Koreji, gdje su ubistvo generala Qassema Soleimanija i galama koja se u vezi s tim podigla jedva spomenuti u strogo kontroliranim državnim agencijama.

Washington Post u članku šefa svog ureda u Tokiju Simona Denyera navodi da su mediji u Sjevernoj Koreji izvještavali o govoru vrhovnog vođe Kim Jong-una prošle sedmice i njegovoj ovosedmičnoj posjeti fabrici gnojiva.

Među vijestima koje su pratile aktivnosti čelnika zemlje, navodi autor, pojavio se kratki izvještaj koji je u ponedjeljak objavila Centralna korejska novinska agencija u kojem se spominje da su Kina i Rusija osudile američki napad u Bagdadu.

U posljednjem pasusu navedeno je da su u napadu poginuli vođa iranskih snaga Quds i zapovjednik iračke milicije, bez spominjanja njihovog imena ili skretanja pažnje na važnost koju je Soleimani imao.

Usputno spominjanje

U utorak je u drugom kratkom izvještaju navedeno da su u Washingtonu održane antiratne demonstracije, piše Denyer. Začuđeno se pita: zašto se vodstvo Sjeverne Koreje, koja je sklona kritizirati ono što naziva američkom agresijom u državnim medijima, ponaša tako nezainteresirano prema Iranu?

“Činjenica da oni (Sjeverna Koreja) nisu spomenuli Soleimanijevo ime ili reakciju Teherana ukazuje na to da je Soleimanijevo ubistvo osjetljivo pitanje za režim Pjongjanga”, izjavila je Rachel Minyoung Lee, glavna analitičarka informativne službe NK Pro.

Pojedini stručnjaci kažu da oprez Pjongjanga proizlazi iz straha od američke vojne akcije koja se može dogoditi i nevoljkosti priznavanja da važne vođe mogu biti eliminirane, strahujući da će neko kod kuće početi tražiti nove ideje.

Autor je naveo da je dosje vladinih medija prepun uskraćivanja podataka koji se odnose na “sudbinu bivših diktatora koji su bili meta SAD-a, a koji su na kraju ubijeni”, poput iračkog predsjednika Saddama Husseina i libijskog vođe Moammara Gaddafija.

“Sve do danas sjevernokorejski državni mediji nisu spominjali sudbinu Saddama i Gaddafija. Umjesto toga koriste samo riječ ‘svrgavanje’ u njihovom slučaju, te da su Libija i Irak postali dobar primjer prepuštanja stranim silama i ulaska u propast”, rekla je Lee.

Diplomatija s Washingtonom nije ništa donijela

Ipak, Sjeverna Koreja smatra da događaji u Iranu podupiru Kimov zaključak da dvije godine provizorne diplomatije s Washingtonom nisu donijele ništa, istovremeno opravdavajući višedecenijsku odluku njegove vladajuće porodice da razvije sposobnosti nuklearnog odvraćanja.

Američki napad na Soleimanija uslijedio je nekoliko dana nakon što je Sjeverna Koreja službeno odustala od svojih pokušaja da Trumpova administracija ukine sankcije i najavila da će se vratiti konfrontativnijem pristupu.

U političkom govoru uoči novogodišnje noći Kim je jasno dao do znanja da njegova zemlja nema namjeru odustati od nuklearnog oružja, što smatra jedinim jamstvom sigurnosti svog režima.

Kim je više puta naglašavao da se Sjeverna Koreja ne može odreći te sigurnosti, čak ni radi ekonomske sreće i udobnosti, i da je spremna za dugoročno suprotstavljanje SAD-u te da vlastitim naporima mora postići ekonomski napredak.

Također je rekao: “Tačno je da nam je hitno potrebno vanjsko okruženje pogodno za našu ekonomsku izgradnju, ali nikad ne možemo prodati svoje dostojanstvo, koje smo dosad branili i smatrali jednako vrijednim koliko i naš život, u nadi da će se dogoditi predivna promjena.”

Ideja da će Sjeverna Koreja vjerovati američkoj administraciji koja nije poštivala nuklearni sporazum s Iranom, zaboravljajući da je to zemlja s historijom promjena režima u inozemstvu, uvijek je bila nestvarna, smatraju stručnjaci. Zapravo je i Kim jasno rekao da je saradnja sa SAD-om u posljednje dvije godine samo pojačala njegova uvjerenja.

U svom političkom govoru sjevernokorejski čelnik rekao je da će SAD, čak i ako nuklearno pitanje bude riješeno, naći nešto pogrešno u onome “što radimo” i da vojna i politička prijetnja neće nestati. “Još smo odlučniji u tome da nikad nećemo zamijeniti sigurnost i dostojanstvo naše države i sigurnost njene budućnosti za bilo šta drugo”, naglasio je.

Trump koristi oružje

Međutim, Trump i dalje insistira na tome da je Kim obećao denuklearizaciju kada su se sreli u Singapuru 2018. i kaže da se još nada da će sjevernokorejski čelnik, kao “čovjek od riječi”, ispuniti to obećanje, kaže autor.

Napominje da je Pjongjang nastavio naglašavati da se nikad nije složio da odustane od nuklearnog oružja jednostrano, napominjući da su se dva čelnika složila samo o denuklearizaciji Korejskog poluotoka, što je formulacija koja, također, podrazumijeva povlačenje američke nuklearne prijetnje.

Smatra da Trumpova odluka da ubije Soleimanija može uvjeriti korejskog čelnika, koji vidi opasnost pred sobom, da još brže napreduje u razvoju nuklearnog arsenala svoje zemlje jer to pokazuje da riječi američkog predsjednika o “vatri i bijesu” nisu isprazne.

“Trump će se u Sjevernoj Koreji sada doživljavati kao neko ko može upotrijebiti silu (…) To je vrlo loš znak jer to sada znači da se moraju ponašati dosta opreznije”, rekao je Andrej Lankov, profesor s Univerziteta Kookmin u Seulu.

Leif-Eric Easley, profesor s Univerziteta Ewha u Seulu, vjeruje da će rastuće tenzije između Irana i SAD-a odvratiti eskalaciju Sjeverne Koreje, ali će je spriječiti da se odrekne svog nuklearnog oružja.

Izvor: Agencije