Mediji: Košmar s Iranom dominira Trumpovim mandatom
Odluka predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa da naredi ubistvo generala Qassema Soleimanija, zapovjednika brigade Quds, elitne jedinice iranske Revolucionarne garde, dovela je Sjedinjene Američke Države na rub novog, razornog sukoba na Bliskom istoku, piše američki list The New York Times.
Amerika je nakon tri mučne godine došla do faze od koje su mnogi strahovali kad je Trump izabran za predsjednika države, navodi se u kolumni Michelle Goldberg.
Goldberg je ukazala na niz posljedica nakon ubistva Soleimanija, među kojima je i obustava aktivnosti obuke iračkih snaga, koju je provodio NATO, i odluka iračkog parlamenta da američke snage protjera iz zemlje, što je bio dugogodišnji iranski cilj.
Sumnje u planove za napad
Goldberg je skrenula pažnju i na saopćenje američke administracije da je cilj atentata na Soleimanija sprečavanje “neposrednog napada” koji bi ugrozio američke živote na Bliskom istoku.
Međutim, kaže da ne postoji razlog da se tome vjeruje.
Citirala je izjavu jednog skeptičnog američkog zvaničnika, kako ga je opisala, koji je za NYT rekao da nove obavještajne informacije nisu upućivale na to da bi se mogao dogoditi bilo kakav napad.
Washington Post također je objavio da je američki državni sekretar Mike Pompeo mjesecima poticao na napad protiv Soleimanija.
Goldberg smatra da se ubistvo Soleimanija čini kao “stravičan” rezultat presijecanja mnogih pokretačkih snaga, a ne kao samoodbrana, primjećujući utjecaj koji unutar američke administracije imaju ličnosti poput Pompea i potpredsjednika Mikea Pencea, koje opisuje kao jastrebove “opsjednute” neprijateljstvom protiv Irana.
Američka novinarka tvrdi da su svi zvaničnici iz Ministarstva odbrane koji bi se mogli suprotstaviti Trumpu napustili njegovu administraciju.
Predsjednik ‘majstor projekcije’
Peter Bergen u svojoj knjizi Trump i njegovi generali navodi da je bivši ministar odbrane James Mattis uputio svoje pomoćnike da ne nude Trumpu opciju vojnog obračuna s Iranom, piše Goldberg.
No, nakon što je Mattis napustio administraciju, vojni zapovjednici predstavili su Trumpu mogućnost atentata na Soleimanija, kao “najekstremniju opciju” – kako je NYT iznio u ranijem izvještaju – a isti ti zvaničnici bili su “zbunjeni” kad ju je predsjednik odabrao.
Trump je vjerovatno imao različite motive za prihvatanje te opcije, smatra Goldberg.
Navodno je bio uznemiren zbog televizijskih snimaka na kojima pristalice proiranskih milicija napadaju američku ambasadu u Bagdadu.
Bio je frustriran i zbog “negativnog medijskog izvještavanja” o odluci koju je prošle godine donio kad je naredio, a potom opozvao udare na Iran.
Trumpa je opisala kao “majstora projekcije”, rekavši da njegove optužbe protiv drugih mogu poslužiti kao vodič kako će se sam ponašati u vezi s nekim događajem.
‘Zašto je trajalo toliko dugo?’
Navela je da je Trump iznova i iznova izjavljivao da će njegov prethodnik Barack Obama pokrenuti rat protiv Irana “radi spašavanja ugleda” i zato što mu je popularnost opadala u vrijeme kad je “nastojao ponovo biti izabran”.
Goldberg dalje kaže da je pokretanje rata ili ulazak u vojnu konfrontaciju s Iranom prirodan korak za Trumpa kako bi odvratio pažnju ljudi od nevolja s kojima se suočava, imajući u vidu mogućnost da bude opozvan nakon što ga je Zastupnički dom Kongresa optužio za zloupotrebu moći i opstruiranje rada Kongresa.
Američka novinarka dalje piše da većina Amerikanaca nikad nije prihvatila Trumpa, ali da su se mnogi navikli na njega u protekle tri godine.
Tekst zaključuje tvrdnjom da je Trumpov predsjednički mandat sada ušao u fazu “košmara”, dodajući da je “najveće iznenađenje to što je to trajalo toliko dugo”.
Izvor: Agencije