Iranske opcije nakon ubistva Soleimanija: Od rata do diplomatije
Iranske vođe obećavaju osvetu za američko ubistvo generala Qassema Sulajmanija, zapovjednika elitnih snaga Quds iranske Revolucionarne garde, i čini se da na raspolaganju imaju nekoliko mogućnosti.
Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Khamenei, i američki predsjednik Donald Trump koriste grube riječi, ali nijedan od njih nije iskazao interes za sveopćim ratom, premda se mogućnost vojnog sukoba ne može isključiti, prenosi Hina.
Ako Khamenei pozove na suzdržanost, mogao bi ispasti slab pred domaćom javnosti i među regionalnim saveznicima.
Stoga bi se mogao odlučiti za odmazdu manjeg opsega.
Karim Sadjadpour iz Carnegieve zaklade za međunarodni mir smatra da Khamenei mora pažljivo odmjeriti svoju reakciju.
“Slabim odgovorom riskirao bi gubitak ugleda, a pretjeranim gubitak svoje glave”, kaže on.
Balistički projektili, pomorske snage, milicije
Obavještajna služba Ministarstva odbrane SAD-a (DIA) istaknula je u izvještaju u decembru da se Iran oslanja na tri glavna vojna stupa – program balističkih projektila; pomorske snage, koje prijete pomorskom prometu u Zaljevu; savezničke milicije u zemljama kao što su Sirija, Irak i Liban.
Iran je objavio da ima precizno navođene projektile, krstareće projektile i naoružane dronove koji mogu gađati američke vojne baze u Zaljevu i dosegnuti Izrael.
Teheran ili njegovi saveznici mogli bi napasti naftne tankere u Zaljevu i na Crvenom moru, rute za pomorski prevoz nafte i drugu trgovinu koja povezuje Indijski okean s Mediteranom putem Sueckog kanala.
Vojni sukob ili pojačane napetosti mogli bi poremetiti brodarski prevoz u Hormuškom tjesnacu, kojim prolazi petina svjetske proizvodnje nafte.
Bilo kakav prekid prometa jako bi povisio cijene nafte.
Iran ne može zakonito jednostrano zatvoriti taj morski pravac, jer se jedan njegov dio nalazi u omanskim teritorijalnim vodama.
No, brodovi prolaze iranskim vodama koje kontrolira mornarica Revolucionarne garde.
Teheran bi mogao upotrijebiti projektile, dronove, mine i brze čamce protiv SAD-a i njegovih saveznika.
Zatvaranje Hormuza je ‘crvena linija’
Američki dužnosnici ističu da bi zatvaranje tog tjesnaca bila “crvena linija” i da bi Amerika poduzela mjere da ga ponovo otvori.
Američke snage na Bliskom istoku mogle bi biti ugrožene.
Iran se uglavnom oslanja na asimetričnu taktiku i svoje saveznike kako bi se suprotstavio sofisticiranijem američkom oružju.
Iran je svojim saveznicima poslao pomoć u oružju i stručnom znanju.
Jemenski pobunjenici iz pokreta Husi koriste iranske projektile i dronove u napadima na aerodrome u Saudijskoj Arabiji.
SAD i Saudijska Arabija optužuju Iran da je napao naftne tankere kod Hormuškog tjesnaca prošle godine te da je odgovoran za napade na saudijska naftna postrojenja.
Teheran to negira.
Milicije u Iraku koje podržava Iran napale su baze u kojima se nalaze američke snage.
U junu je Iran srušio američki dron projektilom zemlja-zrak, zbog čega su dvije strane bile na rubu direktnog sukoba.
Duga historija napada širom svijeta
Nije vjerovatno da će Iran brzati s reakcijom, smatra Ali Alfoneh iz Instituta za arapske države u Zaljevu iz Washingtona.
“Iran nema drugog izbora nego uzvratiti i osvetiti se za ubistvo generala Soleimanija”, rekao je on.
“Ali, Islamska Republika je strpljiva i tajming i priroda tog napada još nam nisu poznati.”
Iran i njegovi saveznici mogli bi djelovati i izvan regije.
Godine 1994. pripadnik libanskog Hezbollaha izveo je bombaški napad na zgradu Jevrejskog centra u Buenos Airesu, usmrtivši 85 ljudi.
Argentina je okrivila Iran i Hezbollah, no oni su to negirali.
Argentina je okrivila Hezbollah i za napad na izraelsku ambasadu u Buenos Airesu 1992. godine, u kojem je poginulo 29 ljudi.
“Vjerovatniji su opetovani napadi proiranskih milicija na američke interese i saveznike u regiji, čak i u svijetu. Iran ima dugu historiju takvih napada u Evropi, Africi, Aziji i Latinskoj Americi, s promjenljivim uspjehom”, rekao je Sadjadpour.
Iranski vođe do sada su bili otvorene za ostvarivanje svojih ciljeva diplomatskim putem, posebno kada su američke sankcije pritisnule njihovu ekonomiju.
‘Teheranu ne odgovara otvoreni rat’
“Iran i Amerika sarađivali su u prošlosti, u Afganistanu, Iraku i drugdje. Imaju zajedničke interese i zajedničke neprijatelje. Vojni sukob imat će visoku cijenu za obje strane. Ali, diplomatija može riješiti mnoge probleme i ona je opcija”, kazao je visoki regionalni diplomat.
Iran je isključio bilo kakve pregovore sa SAD-om ako se ne vrati nuklearnom sporazumu iz 2015. godine i ukine sve sankcije koje mu je ponovo uveo nakon što se jednostrano iz njega povukao 2018. godine.
Američki državni sekretar Mike Pompeo rekao je nakon Soleimanijevog ubistva da je Washington predan smanjenju napetosti.
“Premda mnogi predviđaju Treći svjetski rat, zadnjih 40 godina iranske historije pokazuje da je za Islamsku Republiku od najveće važnosti njen opstanak. Teheran si nikako ne može priuštiti otvoreni rat sa SAD-om dok je podvrgnut teškim sankcijama i izložen internim previranjima, a posebno ne bez Soleimanija”, kazao je Sadjadpour.
Izvor: Agencije