Sud EU-a se proglasio nenadležnim za slovensku tužbu protiv Hrvatske

Sud Europske unije proglasio se nenadležnim za slovensku tužbu protiv Hrvatske zbog navodne povrede europskog prava uzrokovane neprovedbom arbitražne odluke o granici, prenosi agencija Hina.

Ovom odlukom Sud je prihvatio hrvatski prigovor o nenadležnosti i postupak se automatski obustavlja.

Odluke Suda EU-a su konačne i nema žalbe.

Oglasio se vrlo brzo i hrvatski premijer Andrej Plenković, napisavši na Twitteru kako je presuda “pobjeda hrvatskih argumenata” koji su istaknuti “u prigovoru nenadležnosti”.

Današnja presuda Suda Europske unije kojom se proglasio nenadležnim za odlučivanje u postupku koji je Slovenija pokrenula protiv —- pobjeda je hrvatskih argumenata koje smo istaknuli u prigovoru nenadležnosti @EUCourtPress

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) January 31, 2020

Odluka je donesena ranije nego što se očekivalo, samo mjesec i pol nakon objave mišljenja neovisnog odvjetnika o ovom predmetu, koji je u potpunosti odbacio slovenske argumente.

Britanski izvjestilac napušta Sud

Obično od objave mišljenja neovisnog odvjetnika do odluke Suda EU-a prođe nekoliko mjeseci i zbog toga se odluka očekivala na proljeće.

Moguće je da je ta brzina neizravno povezena s Brexitom.

Sudac izvjestitelj za ovaj slučaj je Britanac Christopher Vajda, koji mora napustiti Sud EU-a istovremeno kad i Velika Britanija Europsku uniju.

On priprema nacrt presude, a ako mu istekne mandat prije nego što se presuda može donijeti, imenuje se drugi sudac izvjestitelj.

Neovisni odvjetnik Suda EU-a, Estonac Priit Pikamae, objavio je 11. prosinca 2019. godine mišljenje da Sud EU-a nije nadležan za taj slučaj.

Njegovo mišljenje je potpuno u skladu s hrvatskim argumentima.

Pikamae smatra da sa stajališta prava EU-a, granica između Hrvatske i Slovenije nije utvrđena odlukom arbitražnog suda, dok je slovenski stav da je time granica definitivno utvrđena i da se o tome ne može više pregovarati.

Neovisni odvjetnici su posebnost Suda EU-a, oni ne zastupaju ničije interese – ni stranaka, ni javnosti – nego samo daju stručno mišljenje o relevantnim pravnim pitanjima.

Optužbe za kršenje uredbi

Sud EU-a nije obvezan uvažiti mišljenje neovisnog odvjetnika.

Dosadašnja praksa pokazuje da u predmetima koji se vode pred Velikim vijećem Suda EU-a, a to je slučaj i s ovom slovenskom tužbom, Sud slijedi mišljenje neovisnog odvjetnika u približno polovici slučajeva.

Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na temelju Člana 259. Ugovora o funkcioniranju EU-a (UFEU) i predložila Sudu EU-a da utvrdi krši li Hrvatska 2. i 4. član Ugovora, koji govori o poštivanju vladavine prava i lojalnoj suradnji među državama članicama EU-a.

Slovenija, također, tvrdi da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, Schengenskim propisima o kretanju osoba te direktive pomorskom prostornom planiranju.

Hrvatska je uložila prigovor o nenadležnosti jer smatra da Sud EU-a nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku, s obzirom na to da između dviju država nije doista riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU-a, što bi bilo u nadležnosti Suda EU-a.

Hrvatska smatra da u ovom predmetu postoji spor koji se odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava, koji treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući pregovorima.

Hrvatska istupila iz arbitražnog postupka

Hrvatska je odlukom Hrvatskog sabora i Vlade istupila iz arbitražnog postupka kojim je trebao biti riješen dugogodišnji spor o granici na moru jer ga je, kako kaže, kompromitirala slovenska strana, zbog čega se ne smatra obveznom objavljenim rješenjem ad hoc međunarodne arbitraže i nudi bilateralne pregovore Sloveniji da se taj problem riješi.

Slovenija, pak, tvrdi da je arbitražno rješenje obvezujuće za obje strane i da je s Hrvatskom moguć samo razgovor o tomu kako odluku arbitara primijeniti.

Prema arbitražnoj presudi, Sloveniji bi pripalo više od dvije trećine Piranskog zaljeva.

Izvor: Agencije